Aktivno više od 170 potjera za osobama koje su nedostupne pravosudnim organima BiH

U Bosni i Hercegovini aktivne su 172 potjernice za osobama koje su osumnjičene, optužene ili osuđene za ratne zločine. Iz Balkanske istraživačke mreže BiH, koja je radila istraživanje u vezi s ovom praksom, ističu da je podizanje optužnica protiv nedostupnih osoba teško rješiv problem za pravosuđe u Bosni i Hercegovini. Jedan od razloga za veliki broj nedostupnih je neprovođenje Strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Za porodice žrtava ratnih zločina posebno je neprihvatljiva činjenica da bijegom u susjednu Srbiju ili Hrvatsku, zločinci postaju slobodni ljudi, a od eventualnog izručenja Bosni i Hercegovini štiti ih državljanstvo te zemlje, a ni pitanje regionalne saradnje do danas nije dao očekivane rezultate.

U Državnom sudu kažu da imaju 50 optužnica za ratni zločin protiv nedostupnih lica te aktivnih 135 potjernica za osumnjičene, optužene i osobe osuđene za ratne zločine. Iz ovog suda napominju da se brojka odnosi i na lica za koja su i drugi sudovi izdali naredbe, a Državni sud preuzeo predmete. Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine je poslala upite na adrese Suda BiH, kantonalnih te okružnih sudova, od kojih je pet kazalo da nemaju otvorenih predmeta za ratni zločin protiv nedostupnih lica, dok su u svim ostalim sudovima aktivne, ukupno, 172 potjernice. Sloboda, koju u drugim zemljama uživaju pravosnažno osuđeni, porazna je za porodice žrtava.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, jedan od razloga za veliki broj nedostupnih vidi u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

BIRN BiH je ranije pisao o primjerima kada je Srbija dala državljanstvo optuženom pred izricanje presude za ratne zločine u BiH.

Nije za odbaciti ni pitanje da li je ovakva praksa, kao i praksa podizanja optužnica za uvjetno rečeno manje teške zločine, način na koji se izbjegava suđenje za one najteže zločine i procesuiranje višerangiranih osoba.