'Ako će moje suze donijeti osmijeh u budućnosti, ja sam na pravom putu'
(Izvor: Privatni arhiv)

'Ako će moje suze donijeti osmijeh u budućnosti, ja sam na pravom putu'

Dvadesetsedmogodišnja Ajna Jusić je rođena kao žrtva silovanja njene majke tokom rata u Bosni i Hercegovini. Teška životna priča je podstaknula da se bavi aktivizmom i daje svaki atom snage kako bi se čuo glas zaboravljene djece rata. Danas je Ajna sinonim za hrabrost i borbu. Predsjednica je Udruženja ''Zaboravljena djeca rata'', autorica knjige ''Suočavanje s nemirom i izgradnja mira iz perspektive postdejtonske žene'' i jedna je od sedam žena koje svijet slavi u 2020. godini.

 Za naš portal je ispričala gdje pronalazi snagu za svakodnevnu borbu. Kaže da  svu svoju energiju dobija od ljudi koji zaista vjeruju da mogu nešto promjeniti.

''Često kroz svoj aktivizam imam čast i priliku razgovarati sa mnogim ženama, za mene lično heroinama i naprosto njihove borbe na mene ostavljaju vječiti trag jer me motiviraju da nastavim dalje. Zbog svoje majke i svih mojih žena preživjelih, ja sam odlučila ovu bitku da dobijem i spremna sam uložiti još mnogo više. Dosad nažalost naša država nije pokazala veliko interesovanje, ali dobro to je njihov obraz. '', kaže nam Ajna dodavši da dok država šuti, ona je polako ali sigurno čini boljom i šalje puno pozitivnije poruke u svijet od naših političara na šta je ponosna.

''Ne žalim niti jedne sekunde što sam počela ovu borbu jer me ova borbe čini boljim čovjekom.'', ističe Ajna.

Ono što je specifično za bosanskohercegovačko društvo jeste diskriminacija sa kojom se svakodnevno susrećemo na svim nivoima. Posebnu vrstu stigme i diskriminacije doživljavaju žene koje su pretrpjele ratno silovanje i djeca koja su rođena na takav način. Mnogi od njih šute i kriju bolnu istinu misleći da su oni krivi. Ajna kaže da je najvažnije prekinuti lanac šutnje.

''Upravo to je glavni razlog zbog kojeg smo mama i ja odlučile progovoriti kako bi na neki način pružile model i primjer drugim ženama da i one progovore. Jako je važno pričati o ovim temama bez obzira da li je to lična priča ili smo naprosto samo čuli za ovakve sudbine. Iza svake stigme i diskriminacije  stoji neznanje i ja lično svojim aktivizmom želim to neznanje izbrisati. Teško mi je stalno pričati o tome, ali ako će moje suze u sadašnjosti donijeti osmijeh u budućnosti, onda je to to, ja sam onda na pravom putu.'', objašnjava nam Ajna.

Fokus Ajninog rada nije samo na zaboravljenoj djeci rata nego i uopšteno na sprječavanju bilo kakvog nasilja nad ženama. Kada je u pitanju ravnopravnost, Ajna kaže da smo kao država daleko od ravnopravnosti. 

''Naprosto još uvijek živimo u sistemu gdje su žene reproduktivna mašinerija. Mi koji živimo u većim gradovima možemo zahvalne da budemo na nekim svojim benefitima. To kažem jer sam ja kroz svoj rad putovala u jako male lokalne zajednice i zaista ostala u šoku zbog načina na koje se žene tretiraju. Patrijarhalna opresija mora prestati jer ona uveliko izaziva povećanje nasilja nad ženama.'', kaže Ajna.

Ajnu je britanska agencija Shape History izabrala kao jednu od sedam žena koje svijet treba slaviti u ovoj godini. Kako nam skromno  kaže, nije svjesna ovog priznanja.

''Ja zaista još uvijek ne mogu da pojmim da sam ja uopšte dobila tu nagradu, to priznanja. Sve što radim radim apsolutno prirodno, nekako je to moj život i ja već odavno osjećam dužnost da ovu državu, ovaj svijet ostavim iza sebe boljim mjestom. Ali da sam sretna što ljudi širom svijeta prepoznaju moj rad, jesam sretna sam.'', kaže Ajna. 

Ajna se ne ustručava da putem svojih društvenih mreža komentariše aktuelne teme u Bosni i Hercegovini kao i rad političara što privlači posebnu pažnju. Kaže da je jako bitno da mladi razviju moć kritičkog razmišljanja i prate dešavanja u svojoj državi.

''Mladi danas ponekad upadnu u etno nacionalne kolotečine, mada s druge strane imate veliki broj mladih ljudi koji su zaista pametni, kritički razmišljaju i imaju velike kapacitete da urade kvalitetan posao u ovoj državi. Moja poruka za mlade je uvijek ista. Neće niko učiniti ništa za vas. Možete sjediti, žaliti se, odlaziti iz države i patiti za svojom porodicom ili naprosto možete uzeti stvari u svoje ruke i krenuti u proces promjene. Ali kad krenete u proces promjene, prvo krenite od sebe pa onda idite dalje. Iskoristite svoja znanja i kapacitete, obezbijedite budućim generacijama ljepši život jer ovaj koji smo mi danas dobili, vidimo da ne valja. Ako ostavimo državu jednako lošom kakvom smo je i zatekli, onda nismo ništa bolji od onih koji su nama dali ovu današnju BiH.'', zaključuje Ajna za kraj razgovora.

federalna.ba/Azra Delmanović

Ajna Jusić
Ajna Jusić Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH
0 27.07.2022 15:58
Udruženje "Zaboravljena djeca rata" Ajna Jusić Federalni radio
0 15.07.2022 17:29
Ajna Jusić Udruženje "Zaboravljena djeca rata" Historijski muzej BiH Federalni radio
0 23.11.2021 17:09
Ajna Jusić Udruženje "Zaboravljena djeca rata"
0 23.07.2021 16:39