AfD stao uz Beograd nakon Mladićeve sahrane: "Ne treba osuđivati Srbiju"

Dešavanja u Beogradu nakon smrti pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića izazvala su oštre reakcije većine relevantnih političkih stranaka u Njemačkoj. Posebno je kritiziran odnos vlasti u Srbiji prema Mladiću, kao i učešće predstavnika državnog vrha u događajima organiziranim povodom njegovog posljednjeg ispraćaja, piše Deutsche Welle.

Dok predstavnici njemačkih Zelenih i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) ocjenjuju da je riječ o opasnom primjeru veličanja ratnog zločinca i udaljavanja Srbije od evropskih vrijednosti, drugačiji ton dolazi iz krajnje desničarske Alternative za Njemačku (AfD).

Prema pisanju Deutsche Wellea, Anton Hofreiter, zastupnik Zelenih u Bundestagu i predsjednik Odbora za poslove Evropske unije, smatra da događaji u Srbiji pokazuju koliko je historijski revizionizam ukorijenjen u političkom sistemu Aleksandra Vučića.

Hofreiter: Ko slavi ratne zločince ne može istovremeno očekivati evropska sredstva

Hofreiter posebno problematizira činjenicu da je Vlada Srbije organizirala transport Mladićevog tijela avionom, kao i prisustvo ministara srbijanske vlade na komemoraciji.

Prema njegovoj ocjeni, takvi postupci šalju jasnu poruku da vlasti u Beogradu osobu koja je pred međunarodnim sudom osuđena, između ostalog, za genocid u Srebrenici pokušavaju predstaviti kao nacionalnog heroja.

Hofreiter smatra da je takva politika nespojiva s vrijednostima Evropske unije.

„Ko glorificira ratne zločince, kreće se izvan evropskog vrijednosnog poretka i njemu nema mjesta u Evropskoj uniji“, poručio je njemački zastupnik.

Istovremeno je kritizirao i vlastitu vladu, odnosno njemačku koaliciju koju predvode demokršćani i socijaldemokrati, zbog toga što se, kako smatra, nije dovoljno jasno oglasila o ponašanju vlasti u Beogradu.

Podržao je reakcije koje su stigle iz Bruxellesa, uključujući odluku evropske komesarke za proširenje Marte Kos da otkaže planiranu posjetu Srbiji.

„Tim je više zbunjujuća suzdržanost savezne vlade, koja ponašanje srbijanske vlade dosad ostavlja bez komentara. Ko šuti na ratne zločine, nanosi tešku štetu međunarodnom pravu“, kazao je Hofreiter.

Od njemačke vlade očekuje da Beogradu jasno stavi do znanja da odnos prema osuđenim ratnim zločincima ne može biti bez posljedica.

„Ko slavi ratne zločince, ne može istovremeno ubirati evropska sredstva“, poručio je.

Hostert: Srbija se udaljava od suočavanja s prošlošću

Sličan stav zauzela je i Jasmina Hostert, zastupnica SPD-a u Bundestagu i predsjednica Njemačko-jugoistočnoevropske parlamentarne grupe.

Hostert, koja je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, oštro je kritizirala događaje u Beogradu, posebno činjenicu da su pojedini članovi Vlade Srbije prisustvovali ceremonijama povezanim s Mladićevim posljednjim ispraćajem.

Ona smatra da je takav odnos prema osobi pravosnažno osuđenoj za najteže ratne zločine pokazatelj da se Srbija i dalje nije spremna u potpunosti suočiti s naslijeđem rata.

„Državni sprovod za 'koljača iz Srebrenice' nije samo posve neprihvatljiv, nego nažalost pokazuje i koliko je Srbija daleko od suočavanja sa zločinima i od Evropske unije“, kazala je Hostert.

Prema njenoj ocjeni, postupci srbijanskih vlasti predstavljaju prepreku evropskim integracijama zemlje.

„Kao zastupnica u Bundestagu i članica Odbora za poslove EU-a, ovakvo ponašanje srbijanske vlade vidim kao vrlo velik korak unatrag i prepreku približavanju EU-u“, poručila je.

Hostert je istovremeno izrazila podršku kritikama koje su iz institucija Evropske unije upućene Beogradu.

Posebno je istakla solidarnost s građanima Srbije koji se protive službenom narativu vlasti i koji se zalažu za suočavanje s prošlošću.

„Žao mi je što zbog toga prije svega trpe oni koji se u Srbiji zalažu za rasvjetljavanje istine i približavanje EU-u te kritiziraju vlast“, navela je Hostert.

AfD brani drugačiji pristup: Ne treba osuđivati Srbiju zbog Mladića

Za razliku od većine njemačkih političkih stranaka, predstavnik AfD-a u Njemačko-jugoistočnoevropskoj parlamentarnoj grupi Sascha Lensing zauzeo je znatno blaži stav prema potezima srbijanskih vlasti.

Lensing podsjeća da je Srbija svojevremeno uhapsila i izručila Ratka Mladića Haškom tribunalu, čime je, prema njegovom mišljenju, ispunila svoje međunarodne obaveze prema tom sudu.

„Srbija je time naposljetku ispunila svoje međunarodne obaveze saradnje s Tribunalom. I zbog toga ne vidim razloga da današnja rasprava preraste u načelno dovođenje u pitanje stava Srbije prema odlukama međunarodnog tribunala“, rekao je Lensing.

On smatra da različiti pogledi na Mladića unutar srbijanskog društva predstavljaju posljedicu dubokih historijskih podjela i različitih kultura sjećanja.

Ipak, Lensing naglašava da glorificiranje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca ne doprinosi procesu pomirenja.

Istovremeno upozorava da, prema njegovom mišljenju, ni generalizirano osuđivanje Srbije ili srpskog stanovništva ne bi doprinijelo smirivanju odnosa u regiji.

„U Njemačkoj na ta različita historijska iskustva trebali bismo gledati s potrebnom osjetljivošću. Heroiziranje osuđenih ratnih zločinaca, po mom mišljenju, ne doprinosi pomirenju. Jednako tako, međutim, ne bi pomogle ni paušalne osude Srbije ili srpskog stanovništva“, kazao je.

Lensing je naveo i da je tokom razgovora i susreta u Bosni i Hercegovini stekao utisak da među ljudima u regiji postoji snažna želja za mirom, stabilnošću i boljom budućnošću.

Zbog toga od njemačke vlade očekuje „razboritu i uravnoteženu reakciju“, koja bi, kako kaže, trebala istovremeno poštovati žrtve i pravosnažne presude međunarodnih sudova, ali i izbjeći dodatno zaoštravanje regionalnih odnosa.

AfD i ranije imao blaži odnos prema Mladiću i Srebrenici

Lensingov stav nije potpuno novi izuzetak kada je riječ o odnosu AfD-a prema ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.

Tokom prošlogodišnje rasprave u Bundestagu povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, AfD je također zauzeo drugačiji stav od ostalih parlamentarnih stranaka.

Zastupnik Alexander Wolf tada je osporavao kvalifikaciju zločina u Srebrenici kao genocida. Tvrdio je da su tokom napada na Srebrenicu ubijani muškarci, dok su žene i djeca uglavnom bili pošteđeni, te da kultura sjećanja nametnuta izvana ne doprinosi smirivanju odnosa u Bosni i Hercegovini.

Takvi stavovi izazvali su kritike zbog dovođenja u pitanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Analitičar: Srbija već godinama praktično ne napreduje u pregovorima s EU

Pitanje eventualnih posljedica po evropski put Srbije dodatno je analizirao Adi Ćerimagić, viši analitičar berlinskog think-tanka European Stability Initiative (ESI).

On smatra da je Evropska komisija uoči Mladićeve sahrane od Srbije prvenstveno očekivala da ne donese formalnu odluku kojom bi organizirala državnu sahranu.

Prema njegovoj ocjeni, Komisija je činjenicu da takva formalna odluka nije donesena predstavila kao rezultat vlastitog utjecaja na Beograd.

Međutim, sama ceremonija pokazala je da je država ipak imala određenu ulogu u organizaciji posljednjeg ispraćaja, smatra Ćerimagić.

Ipak, prema njegovoj procjeni, najnoviji događaji vjerovatno neće dramatično promijeniti odnos Berlina i Bruxellesa prema evropskim integracijama Srbije.

Razlog je, kako navodi, činjenica da Srbija već duže vrijeme gotovo da ne ostvaruje napredak u pregovorima s Evropskom unijom.

Srbija od 2021. godine nije otvorila nijedan novi klaster u pristupnim pregovorima.

Evropska komisija preporučuje otvaranje Klastera 3, ali države članice EU-a imaju različite razloge zbog kojih taj proces nije pokrenut.

Među ključnim pitanjima su neusaglašenost srbijanske vanjske politike sa zajedničkom politikom EU-a, posebno odnos prema Rusiji i ratu u Ukrajini, stanje vladavine prava, pritisci na demonstrante i organizacije civilnog društva, kao i situacija na sjeveru Kosova.

Ćerimagić ne isključuje mogućnost da bi pojedine države članice sada mogle dodatno uzeti u obzir i događaje koji su pratili Mladićevu sahranu.

„Ne bi me iznenadilo da neke sada na tu listu dodaju i sve što je pratilo Mladićevu sahranu“, zaključio je Ćerimagić.

Događaji u Beogradu tako su otvorili još jedno pitanje u već složenim odnosima Srbije i Evropske unije. Dok dio njemačkih političara smatra da veličanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca mora imati političke posljedice i biti prepreka evropskim integracijama, AfD upozorava na potrebu izbjegavanja generaliziranih osuda Srbije. Istovremeno, analiza postojećeg pregovaračkog procesa pokazuje da se Srbija već godinama suočava sa zastojem na evropskom putu, neovisno o najnovijim kontroverzama.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.