Advokati: Gašenje signala RTVFBiH teško krivično djelo, postojao umišljaj

Nakon što je prošle sedmice BHRT ukinuo signal, odnosno program Federalne televizije, Poslovodni odbor naše kuće podnio je krivične prijave protiv Upravnog odbora i Uprave BHRT-a. Ko će odgovarati za prekid emitovanja programa? Da bismo vam približili situaciju u kojoj se Federalna radio-televizija našla, u Dnevniku D govorimo o nezapamćenom udaru na našu kuću i mogućim pravnim posljedicama. Gosti emisije su advokati Federalne televizije u ovom sporu - Nina Kisić i Goran Dragović.

Gospođo Kisić, na snazi je sudska mjera osiguranja koja zabranjuje BHRT-u reduciranje usluga Federalnoj televiziji i gašenje signala. Koje su pravne posljedice, ukoliko se odluče na isti način ugroziti naš program, dok je na snazi jedna ovakva pravna mjera?

Pravne posljedice bi bile dvostruke. Ne samo što bi ponovili krivično djelo za koje su već prijavljeni - zloupotrebu službenog položaja i udruživanje radi činjenja krivičnih djela - nego bi počinili i krivično djelo neizvršenja obavezujuće sudske odluke, odnosno rješenja koje je donio Općinski sud u Sarajevu. Rješenje Općinskog suda u Sarajevu koje smo mi analizirali i koje smo priložili uz našu krivičnu prijavu, je vrlo jasno specificiralo ponašanja tzv. protivniku izvršenja koje je naredio Općinski sud, odnosno BHRT-u, i BHRT u ovom trenutku, dok god je to rješenje na snazi, dužan je apsolutno poštovati svaku odredbu tog rješenja, odnosno na bilo koji način ne sprečavati emitovanje Federalne televizije. U tom kontekstu, bilo bi jako zanimljivo čitati i najave žalbe na to rješenje, jer mi zaista nije jasno koji bi bio pravni osnov takve žalbe, jer je privremeno rješenje u našem shvatanju doneseno kako bi se spriječilo dalje izvršenje krivičnog djela. Da moram napisati žalbu na to rješenje – ne znam šta bih napisala.

Interesantno je i da su drugi mediji objavili vijesti o privremenoj mjeri suda prije nego što je BHRT i pustio program.

To je nešto što je također spomenuto u našoj krivičnoj prijavi, mada nije nužno u ovom trenutku još prijavljeno - to je nešto što još razmatramo. U 16.10 sati je zaprimljeno rješenje Općinskog suda i ono se primjenjuje, prema tekstu tog rješenja - odmah. Meni je zaista zapanjujuće da se čekalo do 19.30 prije nego što je opet omogućeno emitovanje Federalne televizije. Da neko nije imao zvanično to preuzeti - to je na određeni način izbjegavanje da se postupi po obavezujućem sudskom rješenju, to nije bilo nešto što bi bilo pravno opravdanje za nepostupanje.

Gospodine Dragoviću, ko je sve obuhvaćen krivičnim prijavama?

U svojstvu opunomoćenika Federalne radio-televizije podnijeli smo krivične prijave SIPA-i i Tužilaštvu BiH. Radi se o više lica. To su članovi Upravnog odbora BHRT-a - Rajko Radovanović, Valentina Rupčić, Slavko Rolih, generalni direktor Belmin Karamehmedović, Elvir Lemeš, te direktor BHT-a Mario Vrankić i direktor BH Radija Dejan Kerleta. Ono što je jako zanimljivo i bitno - krivična prijava je podnesena i protiv više NN lica. Taj krug lica je izvjesno malo širi od ovih prijavljenih. Mi smo identifikaciju ovih lica koji su učestvovali nesporno u izvršenju ovog krivičnog djela prepustili istražnim organima.

Gospođo Kisić, TV signali nisu gašeni ni u ratu. Za koja krivična djela postoji sumnja da su počinjena?

U ovom trenutku mi smo se odlučili za pravnu kvalifikaciju zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, te udruživanje radi činjenja krivičnih djela. Naravno, istražni organi uvijek imaju mogućnost da eventualno pripišu dodatne pravne kvalifikacije mada je naš stav da ova pravna kvalifikacija upravo pokriva pravno ono što se desilo u konkretnom slučaju. Ono što je meni zapanjujuće - potpuno je neprihvatljivo u jednom društvu na ovaj način postupati prema jednom, čak i privatnom mediju, a kamoli javnom servisu, imajući u vidu, čak i za BiH, konkretno zahvaljujući našim ustavnim odredbama, obavezujuću sudsku praksu Evropskog suda, koja konkretizira pravo i na pluralizam - i izvještavanja, ali i primanja informacija. Ovdje postupcima BHRT-a od prošle sedmice nisu oštećeni samo radnici i Federalna radio-televizija, nego i građani BiH koji nisu imali mogućnost da gledaju programe na koje su navikli. Ne smijemo to posmatrati samo usko kao problem Federalne televizije, to je i problem državljana BiH. To je društveni problem.

Menadžment BHRT-a odbija potpisati zakonsku i pravičnu raspodjelu RTV takse

Da se ne zaboravi - 8. maja redovno emitovanje programa naše kuće bilo je ukinuto. Gledaoci su bili osuđeni na testni signal. Urađeno je to po naredbi Upravnog odbora i menadžmenta BHRT-a. Finansijsko uništavanje Radio-televizije Federacije se i dalje nastavlja. Naime, menadžment BHRT-...

Gospodine Dragoviću, koje kazne su predviđene za krivična djela – udruživanje radi činjenja krivičnih djela i zloupotreba službenog položaja?

Ovdje bismo fokus stavili na zloupotrebu položaja i ovlaštenja. Radi se po svojoj prirodi o teškom krivičnom djelu za koje su propisane kazne u zavisnosti od cenzusa odnosno pričinjene štete  - od šest mjeseci do pet godina, u stavu dva to je od jedne do deset godina, a u stavu trećem, ukoliko bi ta šteta bila preko 50.000 KM, najmanje tri godine. Dakle, zaprijećene kazne u konkretnom slučaju su iznimno visoke jer je upravo i zakonodavac prepoznao štetnost po društvo jednog takvog postupanja. Specifičnost ovog djela jeste jedan njegov bitni element – mora postojati umišljaj odnosno svijest i namjera da se krivično djelo počini. Zbog toga je ono u svojoj prirodi i ponekad teško dokazivo, ali oboje nas koji smo radili na ovoj krivičnoj prijavi bili smo poprilično šokirani jer ovo je jedan od onih predmeta, eklatantnih primjera kako počiniti krivično djelo. Iz jednostavnog razloga što iz svakog podneska i obraćanja odgovornih u BHRT-u, iz njihovih postupaka, izvire taj umišljaj odnosno namjera da se počini krivično djelo. Podsjetit ću vas - krivično djelo je bilo najavljeno u mjesecu februaru, zatim 6.5., a 8.5. je to krivično djelo izvršeno u 6 sati jutro kad je taj signal prekinut. Kasnije u pomalo nesretnim istupima u javnosti, čini mi se da su odgovorni iz BHRT-a su čak to krivično djelo i priznali. Djelo je specifično, teško dokazivo, međutim prijavljeni su ovdje uradili jedan posao za Tužilaštvo.

Gospođo Kisić, koja su prava prekršena radnicima Federalne radio-televizije?

Prije svega je prekršeno pravo na izvještavanje. Ne želim sad govoriti o pravima iz radnih odnosa, jer je to jedno specifično pravo, i smatram da su ovim činom oštećeni i radnici BHRT-a, i da je BHRT nesumnjivo i samom sebi nanio štetu ovakvim postupanjem. Ne samo ugledu te kuće nego i finansijsku štetu. S druge strane, prekršena su i tzv. pasivna prava, slobode izražavanja, a to je pravo građana FBiH i cijele BiH na primanje informacija. Ako težimo EU i tim standardima, mislim da je potez dijametralno suprotan svim standardima koji prije svega uključuje omogućavanje pluralizma u izvještavanju.  

Gospodine Dragoviću, suština problema je odbijanje generalnog direktora BHRT-a da potpiše Ugovor o naplati RTV takse koji je bio na snazi do decembra prošle godine bez da je nađen novi model prikupljanja takse za javne servise. Insistiraju na jednom drugom ugovoru, iako je zakon propisao koji je to omjer RTV takse. Da li bi ugovor s drugačijim omjerom, dok je na snazi ovo zakonsko rješenje, bio nezakonit i koliko se opasno upustiti u jednu takvu avanturu?

Prema našem pravnom shvatanju odgovor je vrlo jednostavan. Ne bi bilo moguće zbog toga što je zakonsko rješenje onakvo kakvo jeste. Taj omjer je 50 posto u korist BHRT-a, a onda 25 i 25 u odnosu na entitetske emitere. Svaka promjena i drugačija vrsta dogovora između tih emitera bi bio suprotan zakonu i to bi bio novi problem i za Federalnu radio-televiziju, ali i za BHRT. Po tom shvatanju, koje zastupamo kolegica i ja, ne bi bilo moguće na drugi način urediti dok se relevantne zakonske odredbe ne promijene. Ono na čemu insistira Federalna radio-televizija, barem iz onih dopisa koje smo iskoristili u ovoj krivičnoj prijavi, je usmjereno na pronalaženju nekog kompromisnog rješenja dok ne dođu neki bolji dani. Čini mi se da upravo odgovorni u BHRT-u nisu skloni takvom rješenju.

Gospođo Kisić, da li biste vi savjetovali RTVFBiH potpisivanje jednog takvog ugovora s drugačijim omjerom?

Apsolutno ne. Sklapanje ugovora koji je suprotan zakonskoj odredbi koja je na snazi - prvo taj ugovor čini nevažećim i taj bi se ugovor mogao oboriti na sudu. A sklapanje ugovora koji bi uredio neko pitanje koje rješava zakon na način koji je drugačiji nego što je u zakonu – potencijalno vodi dodatnoj krivičnoj odgovornosti. Čak i sa strane Federalne televizije i Elektroprivrede jer bi naplaćivali RTV taksu na način koji nije propisan zakonom.

Koje sve radnje predlažete SIPA-i i Tužilaštvu BiH?

Prva radnja koju smo predložili i za koju smatramo da je najvažnija je saslušanje svih svjedoka čija smo imena konkretizirali u krivičnoj prijavi. Tu se radi o osobama koja imaju konkretna saznanja o samim radnjama BHRT-a, ali i o samoj razmjeni pismena i razgovorima koji su vođeni između Federalne televizije i BHRT-a. Ono što je bitno je da smo uz krivičnu prijavu priložili sva pismena koja su razmjenjivana i u kojima je najavljivano izvršenje ovog krivičnog djela. Predložili smo i da se izvrši vještačenje nastale finansijske štete za koju smo mi razgovorima i procjenom ustanovili da se radi o šteti preko 50.000 KM, što ovo djelo čini onim za koje je propisana kazna zatvora od najmanje tri godine. Dakle jedno izuzetno teško krivično djelo. Kao zadnju radnju koju smo predložili – ispitivanje svih lica koja su prijavljena i eventualno drugih lica čiju odgovornost nađe SIPA u svojstvu osumnjičenih.

Gospodine Dragoviću, da li zastarijevaju ova krivična djela?

Krivična djela ove prirode zastarijevaju, ali tek za 20 godina. To je ono što je vrlo specifično i to govori o tezi da se radi o teškom krivičnom djelu. Mogu reći da je Federalna radio-televizija promptno djelovala, odmah je učinila sve što je u njenoj mogućnosti u cilju smanjenja štete. Ne smijemo zaboraviti da je nastupila šteta i prema trećim licima. To su vaši partneri iz oblasti marketinga.

Gospođo Kisić, radnici BHRT-a stalno upozoravaju da im doprinosi nisu uplaćeni od 2015. godine. Kako radno pravo tretira tako teške povrede radničkih prava, je li i to krivična odgovornost?

Radno pravo to tretira kao povredu radničkih prava i tu nadležni sud može donijeti odluke, naredbe i presude da su prekršena prava radnika. S druge strane, neuplaćivanje doprinosa i poreza predstavlja krivičnu odgovornost. I to - 'mi nemamo novca' - ne predstavlja nužno opravdanje u smislu krivične odgovornosti. Postavlja se pitanje da li je Uprava BHRT-a izabrala neke druge stvari kao prioritet umjesto uplaćivanja doprinosa i poreza radnicima – njime bi se također mogli pozabaviti istražni organi u nekom drugom odvojenom postupku.

federalna.ba

Dnevnik D Nina Kisić Goran Dragović
Dnevnik D Zukan Helez
0 13.06.2024 20:56
Dnevnik D Seada Palavrić
0 06.06.2024 20:58
Dnevnik D Dženan Đonlagić
0 30.05.2024 20:56