Ademović: Izlazak SAD-a iz institucija dio je većeg plana, odrazit će se i na BiH

Ademović: Izlazak SAD-a iz institucija dio je većeg plana, odrazit će se i na BiH
(Izvor: Fena/Hazim Aljović)

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović smatra da je aktuelni svjetski poredak ozbiljno uzdrman te da se pred očima svjetske javnosti ide ka njegovom raspadu i uspostavi novog modela međunarodnih odnosa.

Ademović izlazak Sjedinjenih Američkih Država iz pojedinih međunarodnih institucija vidi kao dio šireg procesa, a ne kao niz neplaniranih odluka administracije predsjednika Donalda Trumpa. Kao prelomni trenutak navodi 2023. godinu i vojnu akciju Azerbejdžana, nakon koje, kako kaže, nije uslijedila ozbiljna reakcija svjetskih sila.

– Tada sam rekao da više ništa neće biti isto. Nakon toga su uslijedila strašna dešavanja u Gazi, a ostatak tog procesa i danas svakodnevno pratimo – ističe Ademović u razgovoru za Fenu.

Slabljenje međunarodnih institucija i posljedice po BiH

Ademović upozorava da će povlačenje SAD-a iz međunarodnih institucija imati negativan utjecaj na Evropu, ali i na Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o vladavini prava.

Naglašava važnost američke podrške institucijama poput Haškog tribunala i njegovog rezidualnog mehanizma, koji su, kako kaže, igrali ključnu ulogu u sankcionisanju genocida i ratnih zločina, naročito na prostoru bivše Jugoslavije.

U tom kontekstu predlaže osnivanje ili podršku EU formiranju tzv. „Sarajevo tribunala“, koji bi se bavio zločinima nad civilima u opkoljenom Sarajevu od 1992. do 1995. godine.

– U Sarajevu je ubijeno više od 11.000 ljudi, uključujući 1.601 dijete. To ne smije ostati neprocesuirano – naglašava.

Južna plinska interkonekcija – bez popuštanja političkim pritiscima

Govoreći o izgradnji Južne plinske interkonekcije, Ademović kaže da među političarima u BiH postoji gotovo jedinstven stav da je riječ o strateški važnom projektu.

Upozorava, međutim, na pokušaje da se projekat stavi pod kontrolu hrvatskih političkih kadrova, uz, kako navodi, političke pritiske i dehumanizaciju Bošnjaka.

– Tu ne smije biti popuštanja niti loših rješenja, bez obzira na cijenu – poručuje Ademović.

Zakon o električnoj energiji i blokada u Domu naroda

Ademović ističe da je donošenje zakona o proizvodnji i regulaciji električne energije ključno, jer predstavlja jedan od uslova za izbjegavanje uvođenja CBAM taksi, ali i za uređenje tržišta električne energije.

Navodi da su u proceduri dva zakona – jedan koji predviđa berzu u Mostaru i drugi, već usvojen u Predstavničkom domu, koji predviđa sjedište berze u Brčko distriktu.

– Smatram da je rješenje s Brčko distriktom bolje i brže provedivo, ali HDZ, kroz mogućnost uskraćivanja kvoruma, blokira njegovo usvajanje. Zbog toga nisam optimista – kaže Ademović.

9. januar: Osude nisu dovoljne

Komentarišući obilježavanje 9. januara kao neustavnog praznika, Ademović naglašava da reakcije ne smiju ostati samo na političkim osudama.

– Neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH je krivično djelo i zahtijeva reakciju Tužilaštva i Suda BiH – poručuje.

Posebno problematičnim smatra dolazak delegacija iz Srbije na obilježavanje tog datuma, što vidi kao miješanje u unutrašnje poslove BiH, te poziva na zabranu njihovog ulaska u zemlju.

Snijeg u Sarajevu: odgovornost javnih preduzeća

Govoreći o problemima nastalim nakon obilnih snježnih padavina u Sarajevu, Ademović smatra da je odgovornost prvenstveno na javnim preduzećima, posebno KJKP RAD.

– Javna preduzeća su potpuno podbacila, iako su postojale pravovremene meteorološke najave – kaže on.

Kritikuje i način imenovanja rukovodstva, navodeći da su na ključne pozicije postavljeni nekompetentni kadrovi, što se, kako kaže, jasno pokazalo u kriznoj situaciji.

– Kada se kadrovi postavljaju političkom silom, posljedice osjete svi građani – zaključuje Ademović.

federalna.ba/Fena

Kemal Ademović SAD južna interkonekcija 9. januar