19. jula peti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH – EU

U jeku političke krize u Bosni i Hercegovini i suprotnih stavova, bh. političari bi u Briselu (Bruxelles), na petom sastanku Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između Bosne i Hercegovine i Evropske unije, trebali govoriti jednim glasom. Svi oni ističu da je članstvo u Evropskoj uniji strateško opredjeljenje naše zemlje o kojem postoji puni konsenzus svih nivoa vlasti koje zajednički, u skladu s ustavnim nadležnostima i dosljednom primjenom mehanizma koordinacije, rade na ispunjavanju 14 prioriteta.

Peti sastanak Vijeća zа stabilizaciju i pridruživanje BiH – EU, koji će biti održan 19. jula u Briselu, prvo je zasjedanje ovog tijela nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata. Očekuje se da će biti prepoznat napredak Bosne i Hercegovine na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Delegaciju će predvoditi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto:

„Nadam se da će Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje prepoznati sve ono što su uradile institucije Vijeća ministara BiH, kao i sve druge razine vlasti.“

Sutra će bh. političari, kako oni kažu, ponuditi paket za deeskalaciju. Ona za bh. poltičare, sudeći prema izjavama, predstavlja različite stvari. Za političare iz bh. entiteta Republika Srpska ključan je paket u kome se nalazi imenovanje ministra finansija, te usvajanje zakona o Ustavnom sudu. Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska:

„Ako bude pameti i ako se ohlade glave, mi možemo napraviti početkom naredne sedmice neki paket koji je već dio našeg dogovora i reći, idemo sad na sjednicu Parlamenta BiH i usvojit će se ti i ti akti i imenovat će se ministar, a samo imenovati ministra pa se pretvarati da se ide dalje, to za nas nema nikakva smisla.“

„Mi tražimo da sa Evropskom unijom razgovaramo šta je to neophodni paket koji će Bosni i Hercegovini biti isporučen kao minimalan uslov da očigledno u vanrednim okolnostima za samu Evropsku uniju dobijemo taj status. Mi smo predložili da moramo da deeskalacija podrazumijeva da se ide ka tome da se popuni Savjet ministara i da to pitanje nije za raspravu.“

A kako tvrde, u Brisel idu sa usvojena tri zakona, i to o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, o sukobu interesa te o sudovima, kao i sa sporazumima predviđenim Berlinskim procesom o slobodnom kretanju građana i priznavanju diploma i kvalifikacija.

I ovdje su različiti stavovi bh. političara - Milorada Dodika, Staše Košarca i Elmedina Konakovića: 

Dodik: „Predložili smo da i dva pitanja iz takozvanog Berlinskog procesa, vezanog za međusobno priznavanje diploma, može da bude to, ali je sve to na neki način paket. Ako nema zakona i rješenja za sudije Ustavnog suda, onda nema ni nekog drugog rješenja.“

Košarac: „Hoće da to problematizuju i da uslovljavaju. Uslovljavanja nema.“

Konaković: „Koji to mozak može reći da u tim okolnostima krucijalno pitanje jeste imenovanje ministra finansija. S tim se ne slažem.“

Sjednica mehanizma za koordinaciju peta je u proteklih sedam godina od kada je ovo tijelo formirano. Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara:

„Sve što se uradi na nižim razinama u smislu savjetodavnih grupa i kad dođe do koordinacijskog mehanizma, treba biti u potpunosti usaglašeno.“

Ubrzani pristup Evropskoj uniji deklarativni je stav svih političkih aktera u BiH. Samo sa drugačijim viđenjem prioriteta. Delegacija koja putuje u Brisel optimistična je, jer, kako kažu, odlaze tamo sa usvojenim ključnim zakonima, međutim Denis Džidić, direktor BIRN-a, kaže da je jasno da je ruka Evropske unije prema Bosni i Hercegovini ispružena i nada se da će političku volju, koja skoro pa i ne postoji, pokrenuti pritisak međunarodne zajednice.  

„Vrlo je mala vjerovatnoća da će političke stranke koje se zadnjih deset godina bave Zakonom o sukobu interesa, Zakonu o VSTV-u i sudovima BiH, sada odjednom promojeniti taj stav.“

Ono što je evidentno jeste da, bez obzira na udare na ustavni poredak u Bosni i Hercegovini, nacionalističku retoriku i krizu vlasti, sve više se kao rješenje cijele situacije spominje evropski put Bosne i Hercegovine. U prilog ovome govori i činjenica da je prema istraživanju Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, “Stavovi građana o članstvu u Evropskoj uniji i procesu integracija u Uniju” - 73,3 posto ispitanika podržalo je ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.