Žrtve rata: Okupljanje u Višegradu je provokacija i ponižavanje preživjelih

videoprilog Harisa Šertovića (Dnevnik 2)

Na vojničkom groblju Megdan u Višegradu obilježen je dan ruskih dobrovoljaca. Redovita je ovo praksa nakon što je Vlada RS-a 2017. godine podigla spomenik za tri ruska dobrovoljca koji su 1993. poginuli boreći se na strani Vojske RS-a.

Ranije je Tužiteljstvo BiH, a po prijavi Udruženja Žena - žrtva rata, potvrdilo da je formiran predmet. Iz udruženja žrtava navode da su ovakva obilježavanja provokacija i nastavak ponižavanja preživjelih višegradskih žrtava.

Nekoliko stotina metara od centra Višegrada, na vojničkom groblju Megdan vijore se ruske i srpske zastave. Vjerski obred za ruske državljane poginule tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu boreći se na strani Vojske RS-a. Delegacija Vlade RS-a, predstavnici boračkih udruženja i nekolicina građana okupili su se da bi obilježili dan ruskih dobrovoljaca. Ovdje im je 2017. godine podignut spomenik.

- Ako nekome smeta to što mi danas obilježavamo dan ruskih dobrovoljaca i čuvamo sjećanje na na 38 poginulih ruskih boraca koji nisu počinili nikakav zločin nego su vojnički došli da pomognu braću Srbe – izjavio je Duško Milunović, ministar boračko-invalidske zaštite RS-a (SP).

Nije ovo prvi put da se u Višegradu, gradu koji je prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, bio podvrgnut jednoj od najospežnijih i najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja tokom koje je ubijeno oko 3.000 Bošnjaka, slave i veličaju ratni zločini. Okupljaju se ovdje redovno pripadnici četničkog pokreta, a nekoliko godina unazad obilježava se i pogibija ruskih dobrovoljaca.

- Niko se u BiH nije pitao da li se radi o dobrovoljcima ili borcima na stranim ratištima, jer zašto se pokazuju obilježja Ruske Federacije. To pokazuje da su oni strani borci na stranim ratištima, u ovom slučaju BiH – naglašava Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja Žena - žrtva rata.

Nisu rijetki ni oni koji redovno iz Rusije dolaze na ovo obilježavanje, a koji su tih devedesetih godina učestvovali u ratnim sukobima. Čini se da im je dolazak u BiH nema nikakvih ograničenja, a slobodni su učestvovati u ovakvim oblježavanjima.

- Nikako nisam mogao da nađem mira da ne dođem i ne pomognem da učestvujem u tom ratu i da budem na strani svoje braće – kaže ruski dobrovoljac Aleksandar Karačenko.

Oni koji su u Višegradu preživjeli ratne torture, traže od Suda BiH zabranu ovakvih okupljanja. Navode da je to provokacija, ali i nastavak ponižavanja preživjelih. Iz Tužilaštva BiH saopštenje - formiran je predmet, a istraga u toku.

- Ono što je mene iznenadilo je da su ruski dobrovoljci bili pod komandom Luke Dragićevića, kojem se trenutno sudi pred Sudom BiH – ističe Hasečić.

Ranije je nakon okupljanja pripadnika Ravnogorskog pokreta i veličanje ratnih zločina u Višegradu pokrenuta istraga, a početkom februara ove godine počelo i suđenje u tom predmetu.

Vrijedi podsjetiti da je prema podacima Vlade RS-a u redovima Vojske RS-a od 1992. do 1995. godine ratovalo je oko 700 ruskih državljana, kao i to da su neki od najtežih zločina počinjeni u ovom gradu.

federalna.ba

ruski dobrovoljci Višegrad