Zdravstveni sistem mora biti glavni motor, koji će pokrenuti transplantacioni program

Događaj upriličen na KCUS-u dio je Kampanje 'Da za donorstvo, da za život', a cilj je podizanje svijesti javnosti o značaju donorstva organa, kao i informisanje građana o važnosti transplantacije kao vida liječenja koji je mnogim pacijentima jedina šansa za nastavak i poboljšanje kvalitete života.

Predsjednik Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata FBiH Tomislav Žuljević kaže da se tom kampanjom želi probuditi svijest kod građana o važnosti doniranja organa i transplantacije te prevazići predrasude u vezi s tim. 

- Transplantacija je malo. Mislim da je problem u predrasudama, prvenstveno u zdravstvenim ustanovama ali i među građanima. Veliko je nepovjerenje u zdravstveni sustav, ljudi se boje zloupotreba i to su najveći zapravo problemi koje susrećemo kod građana. Upravo zahvaljujući Federalnom ministarstvu zdravstva, koje je prepoznalo ovu našu inicijativu, pokušat ćemo da građane uvjerimo u suprotno. Jednostavno, svi moramo znati da smo prije svega prvo primatelji organa, pa tek onda donori - kazao je novinarima.

Šef Klinike za nefrologiju i bubrežnu nadomjesnu terapiju KCUS-a Damir Rebić kaže da broj transplantacija koje se godišnje rade na nivou Bosne i Hercegovine nažalost još ne prati trend koji je neophodan. 

- Jedan od prvih koraka, kako bismo poboljšali cijelokupni sistem jeste organiziranje konferencija poput današnje, gdje govorimo u donorstvu i potrebi doniranja organa, razvijanju svijesti o doniranju organa. Međutim, osim doniranja organa moramo biti svjesni da transplantacijski program mora biti multidisciplinarni, multisistemski. Različite discipline moraju biti međusobno uvezane da bismo omogućili da konačno zaživi u pravom obimu koliko je našim pacijentima potrebno - naglasio je Rebić.

Ističe da jedna od osnovnih karakteristika, koja pokazuje razvijenost transplantacijskog programa bez obzira da li se radilo o BiH ili bilo kojoj drugoj zemlji, jeste broj kadaveričnih transplantacije gdje se organi dobivaju od umrlih donora odnosno darivatelja. Kod nas je taj broj mali, još dominiraju takozvane living transplantacije, transplantacije od živih donora, bilo srodnih ili nesrodnih.

- Dobili smo vjetar u leđa putem zakona o mogućnosti takozvane altruistične transplantacije organa, to je prijateljska transplantacija organa. Još nam jedan segment tu nedostaje, to je unakrstna transplantacija, da se uvede u legislativu ove države i to su ti elementi koji mi ustvari zadovoljavamo - naglasio je Rebić.

Ističe da, generirajući zakon o transplantaciji na nivou FBiH i na nivou Republike Srpske, imamo apsolutno adekvatne zakone tako da nemamo posebnih prepreka što se tiče zakonske legislative u organizaciji transplantacionog programa. 

- Zdravstveni sistem mora biti glavni motor, koji će pokrenuti transplantacioni program. Veliki klinički centri poput kliničkog centra u Sarajevu, Tuzli, Banjaluci, Mostaru moraju biti jako i snažno povezani da bi se transplantacionalni program mogao razvijeti, gdje će različite discipline svakodnevno raditi - kazao je.

Rebić dodaje da je jedan od osnovnih uslova za Eurotransport, o kojem toliko pričamo jeste, 24-satna dostupnost tokom sedam dana u sedmici da bi se omogućilo razmišljanje o pristupu samom programu Eurotransplanta.

- Imali smo svijetlu tačku u Kantonalnoj bolnici Zenica, koja je bila sjajna što se tiče kadaverične transplantacije i pronalaska donora. Nažalost i to u posljednje vrijeme značajno stagnira, tako da stalno nailazimo na nove prepreke koje još govore u prilog tome da je veliki posao pred nama - istakao je Rebić.

Generalni direktor KCUS-a Alen Pilav kaže da su aktivnosti Donorske mreže i Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata FBiH nemjerljiv doprinos podizanju svijesti građana da jedan donor može spasiti više života. 

- Ne razmišljamo o tome dok ne dođe do nas. Onoga trenutka kad dođe do nas onda se traži nešto više, a to je donor više. Nama trebaju donori, trebaju nam ljudi dobre volje i koji žele da potpišu donorsku karticu. Naravno, na osnovu svih medicinskih doktrina, naši stručnjaci će procijeniti u tom trenutku da li je osoba (koja u tom trenutku više nije pacijent, moždano je mrtva osoba) kandidat da bude i donor - naglasio je Pilav.

Porodica u trenutku smrti bliske osobe treba da donese, za njih, vrlo tešku odluku. Ujedno doniranje je jedan od najhumanijih činova, koji čovjek može da napravi. 

- Do porodica je da dobro razmisle, a do stručnog osoblja (ljekara i svih u lancu uspostavljanje dijagnoze i liječenja pacijenta) je da to porodici približe na stručan i human način. U najtežim trenutcima treba biti uz te porodice, ali opet treba razmišljati i o liječenju pacijenta koji nema drugog izbora - naglasio je Pilav.

Predsjednica Donorske mreže u BiH Halima Resić kaže da današnji događaj, u okviru obilježavanja Svjetskog dana bubrega, promovira donorstvo jer bez donorstva nema transplantacije. Zahvalni su KCUS-u za mogućnosti da promoviraju važnost donorstva te podsjeća da 'smo još na niskom nivou'. 

-A imamo kapacitete, imamo sve. Samo se trebamo angažovati. Nadam se da će tome doprinijeti javna kampanja, za dva mjeseca smo online potpisali 300 donorskih kartica. Ranijih godine to se nije dešavalo - kazala je Resić.

Prema podacima, u Federaciji u Bosni i Hercegovini liste čekanja slične su kao i svake godine. Na transplantaciju bubrega čekaju 164 pacijenta, 30 na transplantaciju jetre, a 25 ih čeka transplantaciju srca. 

Fena/federalna.ba