Zaštita na radu je ispred svih drugih prava iz radnog odnosa - pa i plaće
Međunarodna organizacija rada je 2003. godine 28. april odredila kao Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu. Cilj je bar jednom u godini skrenuti pažnju javnosti, ali prije svega donosilaca odluka, na ovu oblast radničkih prava koja je poslodavcima u drugom planu.
Mnogo je razloga zbog kojih sindikati zaštitu na radu zagovaraju svakodnevno.
„Po meni je zaštita na radu i sigurnost radnika ispred svih drugih prava iz radnog odnosa - pa čak i ispred plaće. Živ i zdrav radnik će zaraditi plaću kakvu takvu, radnik koji ostane invalid ili smrtno strada – neće“, kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK-a.
Na zakonsko uređenje oblasti zaštite na radu u Federaciji BiH čekalo se decenijama, a nakon što je usvojen krajem 2020. godine, njegovu punu primjenu odgađaju neusvojeni podzakonski akti. Od 27 potrebnih, usvojeno je tek 7, među njima i pravilnik o procjeni rizika, na osnovu kojeg se donose interni akti o zaštiti na radu.
„Iintencija je da se identifikuju rizici i opasnosti, da se opasno zamijeni bezopasnim ili manje opasnim, da se djeluje preventivno. Međutim, cijela ova procedura se posmatra prije svega iz vizure nekakvog ekonomskog interesa poslodavca. Da bi ste suzbili rizike, vi trebate investirati, a poslodavci, čast izuzecima, u najvećoj će mjeri tu svoju zakonsku obavezu nastojati da izbjegnu“, dodaje Mujkanović.
Među poslodavce izuzetke mogao bi se svrstati zenički Arcelor Mittal, gdje se, kažu sindikalci, uz kvalitetnu zaštitnu opremu, kontinuirano radi na jačanju svijesti i educiranju usposlenih o potrebi sigurnog rada. Ustanovljena je i nagrada kojom obilježavaju Dan zaštite na radu.
„Ove godine za ovaj Dan naša je kompanija 100 radnika nagradila vaučerima u visini od 200 maraka. Svake godine se na takav način obilježi i nagrade oni radnici koji su posvetili pažnju kad je u pitanju zdravlje i zaštita“, kazao je Zuhdija Kapetanović, predsjednik Sindikata Arcelor Mittala Zenica.
I to je ljepša strana priče o sigurnosti na radu u ovoj kompaniji. Međutim, i ovdje radnici izbjegavaju prijaviti povredu na radu. Sindikalci upozoravaju na problem smanjenog broja radnika.
„Ne smiju prijaviti tu povredu ili im se nudi za vrijeme te povrede da koriste godišnji odmor, da uzmu slobodne dane - ali samo da se ne prijavi taj ozljedni list“, ističe Kapetanović
Mujkanović nastavlja: „Ljudi rade produženo, prekovremeno, svaki dan, ne mogu da koriste odmore, odsustva, iscrpljeni su i fizički i psihički. To povećava i mogućnost od činjenja greški i od nesreća - lakših i težih“.
Zato iz Sindikata i poruka poslodavcima da je, prije svega humanije, a onda i mnogo ekonomičnije, ulagati u bolje uvjete rada nego se zbog trenutnih ušteda suočavati sa posljedicama loše produktivnosti, velikog broja radnika na bolovanju, profesionalnih bolesti ili odšteta zbog fatalnih ishoda povreda na radu.
federalna.ba