Zagrebačka galeriji „Kontura“ ugostila izložbu „Kameni tragovi sjećanja“

Fotografije pripadaju ciklusu nastalom za istoimenu knjigu s tekstom Ivana Lovrenovića o ovoj bogatoj kulturnoj baštini i važnom izvoru sjećanja.

Izložbu je organizirala izdavačka kuća Synopsis (Sarajevo-Zagreb) i Hrvatsko kulturno društvo Napredak.

Uz izložbu održana je i tribina na kojoj o fotografijama i o knjizi govorili povjesničar i sociolog Stjepan Ćosić, novinar i karstolog Ivo Lučić, povjesničarka umjetnosti i kustosica Nevenka Šarčević, te autori Ivan Lovrenović i Josip Lovrenović, priopćeno je iz HKD Napredak.

Povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević kazala je kako je do ove izložbe došlo zbog činjenice da tri godina nakon izlaska ova velika fotomonografija nije primjereno predstavljena u Hrvatskoj, a tražeći prostor za nju nije našla instituciju koja bi postavila tu izložbu.

- Radi se o 25 fotografija Josipa Lovrenovića koji je putovao s Ivom Lovrenovićem i fotografirao antropomorfnu strukturu koja je nastajala na grobljima od 15. stoljeća naovamo. Ona predstavlja svojevrsni nastavak kulture stećaka, a manifestira se u vertikalnom spomeniku koji nalikuje na figuru čovjeka i lik križa – rekla je Šarčević.

U knjizi se nalaze fotografije spomenika s lokaliteta Bogduša, Vinišće, Ćelija, Bistrica i brojnih drugih.

- Ti spomenici mogu se grupirati i stilski i po obliku i po načinima kako su upisivani natpisi, prvo na bosanskoj ćirilici, a onda na latinici. Isprva nije bilo mnogo natpisa, a kasnije su postajali češći. A posebnost je i suradnja istraživača i fotografa koji pokazuju senzibilitet za likovni motiv i svatko od njih pokušava imati neutralan pristup i predstaviti ga na što je bolje mogući način. Ta je knjiga do sada najcjelovitiji uvid u tu temu – istaknula je Šarčević.

Novinar i karstolog Ivo Lučić je naglasio kako je Lovrenovića knjiga plod čitavog jednog radnog vijeka, a njezina inkubacija traje od ranog djetinjstva.

- Lovrenović je o krstolikim pločama iz turskog vremena prvi tekst objavio 1981. godine, u više se svojih knjiga osvrtao i proširivao znanje o njima, dok nije najprije 2010. objavio Bosanski križ u manjem formatu, a evo 2022. i ovu velebnu knjigu istog naziva. Knjigu o nadgrobnim spomenicima „turskog vakta“ nije moguće promatrati izvan prostornog konteksta, a odnos autora prema njemu je rano zapečaćen i potvrđivan cijeli dosadašnji Lovrenovićev život. Njega na meni najzanimljiviji način možemo otkrivati u Lovrenovićevim putopisima, najprije Sedam dana po Bosni (2009) pa Ikavskom zemljopisu (2019) – dodao je Lučić.

Ivan Lovrenović naglasio je kako bosanski križevi, po njegovom dubokom uvjerenju, a i po nekim materijalnim dokazima, predstavljaju zasebnu kulturnu i povijesnu formaciju u Bosni, ne u Bosni i Hercegovini, jer je to formacija koja ima puni integritet i identitet, ima sve osobine zasebne, samostalne, kulturno-povijesne formacije.

- Zašto to govorim? Zato što je to je već i spomenuto večeras, zato što je ta činjenica ostala do danas neprepoznata, nevidljiva i nepoznata. Ona je nepoznata i dalje. Hoće li ova knjiga nešto promijeniti u tom pogledu ili neće, to ćemo tek vidjeti ili će vidjeti neko drugi. Dakle, pet stotina godina jedne specifične, zasebne, vrlo moćne, u samoj sebi moćne umjetnosti obilježavanja grobova, stoji zapravo mimo naših pogleda, mimo naših očiju. Zato mi je važno da se taj fenomen razumije kao takav, ne kao neki priljepak nečemu drugome. On jeste naravno u vezi s prethodnom povijesnom epohom i povijesnom umjetnošću stećaka, ali on istovremeno predstavlja i ulazak u jedan potpuno novi duhovni i stvaralački prostor i epohu - poručio je Ivan Lovrenović.

Autor fotografija Josip Lovrenović istaknuo je kako je njegov zadatak bio pokušati sve pojavne varijante bosanskih križeva ugurati u dvodimenzionalni format fotografije.

Dodao je kako je u njegovom osobnom osjećaju pravljenja fotografija bilo jako važna kulturna i likovna vrijednost križeva, dok su poruke zagrobnog života, kako se čitaju, kako se tumače, njemu osobno, u nekom umjetničkom smislu, manje su važne.

federalna.ba/Fena