Zagađenje zraka - kome vjerovati?
Panedmija Covid-19, sezonska gripa i zagađenje, spoj je rizika sa kojima se suočavamo svi, a osobe sa hroničnim respiratornim bolestima, posebno. Loš kvalitet zraka kod tih osoba dodatno dovodi do gubitka imuniteta i čini ih još ranjivijim.
„Iskreno - ni maske ovdje ne pomažu, jer su to jako male čestice koje ulaze u pluća. Preporuka je da ostanete kući, ako imate vremena - da odete na planinu. Sad su nam planine te koje daju svjež zrak. Nažalost, u gradovima je danas jako teško živjeti“, mišljenje je dr. Armina Hadžić, specijaliste pulmologa.
U ovom trenutku efikasna rješenja za uzroke rizika su nedostupna, pa je utoliko ova preporuka ljekara specijaliste važnija. No, i kada budu dostupne vakcine za sezonsku gripu ili Covid-19 infekciju, opasnost po zdravlje stanovništva će i dalje biti kvalitet zraka.
„Pneumokonioze, kao bolesti gdje se taloži ta prašina, jako su česte, i to, naravno, s vremenom dolazi, gdje nastaju razne razne promjene na plućnom epitelu, odnosno alveolama, gdje se te čestice godinama talože - mi toga nismo ni svjesni“, navodi dr. Hadžić.
Posljednjih dana u fokusu javnosti su informacije o pojedinim gradovima u našoj zemlji koji su svjetski ili evropski prvaci na neslavnoj listi zagađenih. Da li je to baš tako i kojim podacima ili mjerenjima vjerovati ?
„Mi imamo oficijelna mjerenja. Federalni hidrometeorološki zavod je jedini ovlašteni u Federaciji da prati kvalitet zraka i da obavještava javnost o tome. Napravljene su brojne aplikacije i web portali koji djelimično koriste te podatke, a djelimično koriste podatke sa tzv. jeftinih senzora koji nisu kalibrisani i koji nekad znaju pokazati neke ogromne vrijednosti ili pretjerano male vrijednosti“, ističe dr. sc. Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica.
Takvi podaci, ali i oni iza kojih stoji Hidrometeorološki zavod, zbog činjenice da nisu validirani, mogu biti upitni.
„Naravno, ljudi vole da prave senzaciju, ljudi vole da imaju velike vijesti, uvijek se utrkuju, najzagađeniji grad, najzagađeniji na svijetu, u Evropi... Mislim da na taj način nećemo ništa postići“, dodaje Lemeš.
No, to ne znači da ih treba zanemarivati, zagađenje zraka osjetimo i bez mjernih uređaja. Jasno je da na kvalitet zraka dramatično utječu prljave tehnologije i fosilna goriva ili energenti. Međutim, u našoj zemlji nema podataka šta od toga i koliko zagađuje. Upravo na tim odgovorima bazirane su strategije zaštite okoliša i zdravlja stanovništva u razvijenim zemljama.
federalna.ba/Gordana Ristović-Muslija