Zabrinjavajuće je što mladi ljudi su naoružani i postaju ubice

Građani Sarajeva, ali i cijele zemlje i regiona, još su u šoku zbog ubistva Farisa Pendeka. Mladić, za kojeg kažu da je „toplina divne čiste duše zračila iz njegovih očiju“, ubijen je, navodno, na zadnjem sjedištu automobila kada je došlo do sukoba zbog svađe u saobraćaju. Adem Šuman osumnjičen je da je pucao i ubio Farisa. Ovaj uznemirujući događaj potresao je javnost širom Bosne i Hercegovine. Pored porodice i prijatelja nastradalog, mnogi su se sa tugom u srcu oprostili od devetnaestogodišnjeg Farisa Pendeka.

Dok se porodica, rodbina i prijatelji opraštaju od 19-godišnjeg Farisa Pendeka, u Kantonalnom sudu u Sarajevu iznesen je prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora 23-godišnjem Ademu Šumanu koji je osumnjičen za njegovo ubistvo, te osobama koje se sumnjiče da su mu pomagale.

Advokat Adema Šumana, Damir Kočo nakon ročišta je izjavio:

„Iz njegove izjave – moj branjenik je apsolutno dao izjavu kako je dao, opet ponavljam, neću da ulazim u detalje te izjave, ali mislim da nije ni u jednom trenutku naglasio bilo kakvu namjeru da bi se dao u bjekstvo. Kontaktirao je Tužilaštvo i MUP i predao se.“

Elmedin Gradišić optužen je da je pomagao Ademu Šumanu prilikom ubistva. Damir Beglerović, njegov advokat, nakon ročišta za pritvor naveo je sljedeće:

„Mi imamo Krivični zakon koji je jasan, koji kaže da se pomaganje može uraditi samo sa umišljajem. Ako vi ne znate šta radite u tom trenutku, ako vi ne znate da je neko izvršio krivično djelo i vi, tipa, izvršite preparkiravanje, što se stavlja na teret mom branjeniku, vi ne možete izvršiti krivično djelo pomaganja. Vi morate biti jasni, svjesni šta je lice izvršilo da bi mu pomogli. Pomaganje ne može biti iznenada. Mora postojati umišljaj.“

Struka upozorava da bi ovaj slučaj, kao i mnogi ranije evidentirani, mogli biti povezani sa problemom velike upotrebe narkotika kod mladih, što je zabilježeno i u slučaju ubistva Farisa Pendeka, ali i upotrebe ilegalnog oružja. Na taj problem su, kako kažu, još ranije upozoravali. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu:

„Ovo nije izolovan slučaj. Svjedoci smo da, u zadnje vrijeme, imamo povećanje upotrebe vatrenog oružja. Posebno ilegalnog vatrenog oružja i jednostavno ulazimo u nekakvu eru oružanog nasilja. Imamo veoma veliki broj koji je zaostao iz rata i koji je lako dostupan. Tome se trebalo pristupiti još prije 10 godina na razne načine.“

Kržalić smatra da bi počinioci krivičnih djela, pogotovo ilegalnim oružjem, trebali biti oštro kažnjeni:

„Počiniteljima koji naprave krivično djelo upotrebom ilegalnog oružja trebala bi biti određena zatvorska kazna dugotrajnog zatvora i na takav način bi država pokazala da neće tolerisati ovakva ponašanja.“

Statistički pokazatelji jasno ukazuju na to da se gotovo više od 95 posto slučajeva upotrebe vatrenog oružja i oružanog nasilja izvrši ilegalnim oružjem.