Vukelić: Stvoren je ambijent da su novinari neprijatelji društva

Uoči svjetskog dana slobode medija, ne možemo, a da se ne zapitamo koliko smo zapravo slobodni? Izvješća o slobodi medija u Europskoj uniji alarmantna - prijetnje, zastrašivanja, nadzor i nasilje nad novinarima. Kakva je situacija u Bosni i Hercegovini, analiziramo u Rezimeu.

Gosti emisije bili su Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka i urednik i novinar portala Capital.ba, i Amarildo Gutić, predsjednik Društva novinara BiH i urednik i novinar portala Žurnal.info.

Upitan imamo li šta slaviti na Dan slobode medija, Gutić ističe da je razloga za slavlje vrlo malo.

„Statistički podaci pokazuju da nemamo sjajnu situaciju kada je u pitanju sloboda medija, i prije svega položaj novinara i medijskih radnika u BiH, bez obzira na to rade li u privatnim medijima ili javnim emiterima“.

Ovdje imamo političare kojima su puna usta priče o slobodi medija, ali, kaže Gutić, mnogo više o tome pričaju kada su u opoziciji. Onog trenutka kada postanu vlast, zaboravljaju ono što su govorili.

"Fake portali zagađuju medijsku scenu, neimenovani su, ne zna se vlasnička struktura, ne zna se ko su urednici i novinari. Možemo govoriti i o javnim emiterima koji bi trebali biti ogledalo društva i bolja strana priče. Ali čini mi se da iz ovih ili onih razloga oni prate lošu stranu političara, često izlazeći u susret njihovim željama da budu urednici u javnim emiterima. Bojim se da ta situacija neće biti promijenjena. Možemo se osvrnuti i na RAK kroz koji su prošle desetine miliona maraka, a vrlo malo je uloženo u poboljšanje uslova u javnim emiterima“, tvrdi Gutić.

Vukelić se osvrnuo na posebnu bitku koju vode novinari u RS-u.

„Svake godine kažemo - ovo je najteža godina za novinarstvo, ali sigurno ova godina koja je iza nas – napravili smo ogroman negativan iskorak. U RS-u je kriminalizovana kleveta, imamo na desetine krivičnih prijava protiv novinara. Država sve svoje resurse troši na to ko koga kleveće, umjesto da goni prave kriminalce. Imamo i najavu novog zakona o nevladinim organizacijama, te novog zakona o medijima… Sve to govori zapravo da vlast zakonski pokušava suziti demokratski prostor“, smatra Vukelić.

Prema njegovim riječima, u posljednjih 12 mjeseci vidljiva je sve veća represija, i zakonska, i u odnosima vodećih funkcionera i političara u RS-u prema novinarima koji propitkuju i istražuju.

„Vidi se to i po odnosu nižerangiranih funkcionera. Ambijent koji je stvoren da su novinari neprijatelji društva, kažu da oni ruše RS. Kažu - kakve veze ima kakav je kriminal kad je RS u opasnosti, i taj narativ traje više od 15 godina“.

On je dodao:

„Ono što mi znamo je da je oko 65 prijava podneseno, od toga u Banjoj Luci, kažu tužioci nezvanično – postoje dvije tužbe protiv pet-šest novinara, ne otkrivaju imena. Vidi se ta posljedica, dosta kolega napuštaju ovu profesiju, odlaze u inostranstvo… Veliki broj kolega je pod velikim pritiskom autocenzure da vidimo manji tekstova koji istinski donose vijesti. Sve se svodi na prenošenje zvaničnih stavova, agencijskih stavova, sve veći broj vijesti su savjeti o kuhanju, gdje ići na ljetovanje, lifestyle itd.".

Gutić naglašava da se političari u RS-u i FBiH ne razlikuju puno - u njihovom odnosu prema medijima u pitanju su nijanse.

„Imali smo nedavno primjer ministra vanjskih poslova Konakovića koji se ne ustručava da kritikuje i medije i pravosuđe i sve one kojima ne odgovaraju, kako on kaže, njegove prijateljske relacije sa uhapšenim osobama. Političari žele da budu uređivači medijskog sadržaja“.

O problemu finansiranja javnih RTV servisa, Vukelić kaže da je rješenje depolitizacija.

„Znamo svi šta je rješenje. Znaju i političari i rukovodstva RTRS-a i BHRT i svih javnih emitera – depolitizacija. Sklanjanje političke šape s upravljačke strukture. To je zapravo jedino rješenje. Političari znaju šta trebaju uraditi, gura ih EU, i nadam se da će ona biti beskompromisna da se depolitizuju javni emiteri".

U tom kontekstu, Gutić ističe da su menadžmenti često prinuđeni okretati se prema političkim strukturama i strankama koje su na vlasti, da bi koliko-toliko spasili finansijsku situaciju.

"Naravno to nije opravdanje, ali jednostavno ih tjera da bi spasili egzistenciju radnika u ovom trenutku. Dugoročno gledano to uništava javno radio-televizijsko emitovanje u BiH. Krovna institucija kada su u pitanju mediji su javni radio-televizijski servisi. Oni jednostavno pokušavaju izboriti svoj opstanak idući tragom politike. Mislim da treba okrenuti situaciju. Moraju, mislim na BHRT kao krovni servis, biti znatno oštriji i manje milosrdni prema političarima, tad će se i situacija okrenuti", zaključio je Gutić.

federalna.ba