Vučić i Kurti u Ohridu o primjeni Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa

Dijalog Beograda i Prištine na najvišem nivou biće danas nastavljen u Ohridu pod okriljem Evropske unije, a u fokusu sastanka je finalizacija Implementacionog aneksa Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti usmeno su se saglasili sa tim sporazumom na prethodnom sastanku, 27. februara u Briselu, ali je, prema riječima šefa evropske diplomatije Josepha Borella, ostalo da se dogovore o mapi puta za njegovu primjenu.

Borell i specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak prvo će od 10.30 imati odvojene sastanke sa Kurtijem i Vučićem, a zatim će uslijediti zajednički trilateralni sastanak, poslije kojeg će se šef evropske diplomatije obratiti javnosti, najavila je Evropska služba za spoljne poslove (EEAS).

Domaćin sastanka, premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, odvojeno će razgovarati sa Borellom i Lajčakom, Kurtijem i Vučićem, prije početka dijaloga. Evropska unija je izabrala Sjevernu Makedoniju za mjesto sastanka jer su Ohridski sporazum iz 2001. i Prespanski sporazum iz 2018. najpoznatiji noviji primjeri uspješnog rješavanja sporova u regionu.

Lajčak, koji je u sklopu priprema za današnji sastanak boravio po dva dana i u Prištini i u Beogradu, rekao je poslije razgovora sa predstavnicima srpske i kosovske vlasti i opozicije da Zajednica opština sa srpskom većinom (ZSO) mora da bude uspostavljena i da će biti uspostavljena.

Slovački diplomata koji je u Prištini ponudio 15 evropskih modela kao inspiraciju za ZSO, kazao je da dvije strane treba da se dogovore o njenim ovlaštenjima, ali na osnovu Briselskog sporazuma iz 2013. godine, ukazujući da bez toga neće biti moguće postići saglasnost oko Implementacionog aneksa.

"ZSO je postala ključno pitanje i postalo je svima jasno da bez Zajednice nema ni dogovora ni normalizacije. Ali ja ne vjerujem da to može da se desi", rekao je Lajčak ove nedjelje za RTS.

Iako je Kurti tokom Lajčakovog boravka u Prištini 9. i 10. marta odbacio mogućnost formiranja ZSO, rekavši da jednonacionalna rješenja nisu moguća u pravnom poretku Kosova, on je ove nedjelje, dok je slovački diplomata bio u Beogradu, objavio da Vlada Kosova razmatra 15 ponuđenih modela za formiranje ZSO.

Kurti je kazao da je iz tih modela moguće uzeti elemente kako bi prava manjina na Kosovu bila "na pravom nivou", ali je dodao da "neće praviti kompromise kada su u pitanju ustavnost, zakonitost i funkcionisanje države".

Uoči puta za Ohrid, Vučić je juče obišao više mjesta u Sremskom okrugu, u okviru kampanje za formiranje nadstranačkog Narodnog pokreta za državu. On je u Sremskoj Mitrovici izjavio da u Ohridu "neće ništa da potpiše", ali da će "razgovarati o normalizaciji odnosa, posebno zbog toga što mnogi žele da slome kičmu slobodnoj, slobodarskoj i nezavisnoj Srbiji".

Vučić je sinoć ponovio da Beograd "u svakom trenutku zna svoje crvene linije", što znači da Srbija nije spremna da prizna kosovsku nezavisnost ni da pristane na ulazak Kosova u Ujedinjene nacije (UN). Međutim, tačka četiri sporazuma, sa kojim se Vučić usmeno saglasio 27. februara, predviđa upravo da se Srbija ne protivi ulasku Kosova ni u jednu međunarodnu organizaciju, samim tim ni u UN.

Predsjednik Srbije je kazao i da će pozicija Beograda u Ohridu biti dodatno otežana zbog jučerašnjeg naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje predsjednika Rusije Vladimira Putina, osumnjičenog za ratne zločine u Ukrajini. Vučić je dodao da Zapad želi da izvrši dodatni pritisak "na sve koji nisu najoštrije protiv Putina".

Dok je Vučić obilazio Sremski okrug, u Beogradu je više hiljada ljudi demonstriralo protiv prihvatanja Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa Kosova i Srbije, poznatog i kao francusko-njemački plan.

Učesnici protesta, u organizaciji četiri desničarske parlamentarne stranke, iznijeli su tri zahtjeva, da vlast odbaci francusko-njemački plan, da Vučić podnese ostavku i da odmah budu raspisani vanredni izbori.

U Ohridu će, kao i u Briselu 27. februara, biti prisutan i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Escobar, koji je takođe ove nedjelje posjetio i Beograd i Prištinu.

Escobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, izjavio je juče u Prištini da očekuje produktivan sastanak u Ohridu i "dobre vijesti". On je prethodno u Beogradu kazao da je "potpuno moguće" da konačni dogovor o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova bude postignut do kraja ove godine.

O sastanku u Ohridu juče su telefonom razgovarali i Borell i američki državni sekretar antony Blinken, koji su, prema navodima EU, ocijenili da je sada "pravo vrijeme za značajne korake u interesu evropskih integracija Kosova i Srbije".

Juče su se oglasili i savjetnici francuskog predsjednika, njemačkog kancelara i italijanske premijerke koji su prethodnih mjeseci imali važnu ulogu u dijalogu Beograda i Prištine.

U zajedničkom autorskom tekstu naveli su da Kosovo treba da ispuni obećanje o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, a da Srbija treba da se pomiri sa tim da je Kosovo "susjedna zemlja koja ima svoje mjesto u međunarodnoj zajednici".

Naveli su da sporazum, koji su Vučić i Kurti prihvatili 27. februara u Briselu, "sada treba što prije da zaživi izradom dosljedne mape puta za njegovu implementaciju".

"Cilj predstojećih ključnih pregovora nije da se ponovo iskomplikuje ono što je već dogovoreno, već da se podstaknu konkretni koraci ka realiziciji istog. Ono što obje strane treba da izbjegnu jeste da iznova protumače datu riječ jer bi time prokockale ovu jedinstvenu priliku i rizikovale blokadu na putu ka članstvu u EU", naveli su.

Izveštaj o današnjim pregovorima Vučića i Kurtija trebalo bi da bude razmatran na zasedanju Evropskog saveta 23. i 24. marta.

federalna.ba/Beta