VTK BiH : Rast vanjskotrgovinske razmjene, najznačajnija tržišta su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija
Prilog Indira Šehić
Ekonomska kretanja u svijetu i Evropskoj uniji odrazila su se na privredne aktivnosti i vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine. Zabilježen je rast obima vanjskotrgovinske razmjene. Metalska, elektro i drvna industrija i dalje su okosnice izvoza BiH, ali agroindustrijski sektor bilježi najveći deficit.
Najznačajnija tržišta i dalje su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Italija i Slovenija. Najveći obim razmjene ostvaren je sa Hrvatskom 4,1 milijardu maraka. Slijede Srbija sa 2,7 milijardi, Njemačka sa 2,6, Slovenija sa 1,9 i Italija sa 1,8 milijardu KM. Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH:
„Kada je riječ o samim brojevima, možemo reći da je došlo do stabilizacije poredeći period 2024, odnosno prvih 6 mjeseci 2024. godine. Pa, tako imamo i rast obima spoljnotrgovinske razmjene u prvom periodu ove godine za nekih otprilike 5 posto i on je iznosio oko 23,6 milijardi konvertibilnih maraka.“
Uvoz je iznosio približno 15 milijardi maraka, što predstavlja rast od 4 i po posto, dok je izvoz porastao za oko pet posto i iznosio je 8,6 milijardi maraka. Ukupan deficit iznosi nešto više od šest milijardi. Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sistem VTK BiH navela je da su metalska, elektro, te drvna industrija i dalje okosnice izvoza BiH:
„Ukoliko pogledamo cjelokupnu razmjenu po sektorima privrede, vidimo da je rastao i uvoz i izvoz, osim u tekstilnoj industriji. Pa, tako ćemo se dotaći prvo agroindustrije. Agro i prehrambeni sektor bilježi najveći deficit, i to blizu 2 milijarde KM. Izvoz je iznosio blizu 625,5 miliona, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi KM.“
70 posto izvoza plasira se na tržište Evropske unije. U prvom polugodištu uvoz iz Evropske uniju iznosio je 9,9 milijardi maraka, dok je izvoz bio 6,4 milijarde, što čini ukupni obim od 16,3 milijarde KM. Gotovo sa svim zemljama Evropske unije Bosna i Hercegovina bilježi trgovinski deficit, osim sa Austrijom gdje je zabilježen blagi suficit. Tržište Srbije prednjači u okviru CEFTA-e, a ukupan obim razmjene sa tržištem CEFTA-e iznosi oko tri milijarde. Razmjena sa zemljama CEFTA-e iznosila je 534 miliona, od čega je 213 miliona izvoz. Ostala tržišta, uključujući Kinu, Tursku i SAD, čine manje od 10 posto ukupne razmjene. Posebno je značajan rast izvoza u Hrvatsku, 18 posto, i Srbiju, gotovo deset posto, što potvrđuje važnost regionalne saradnje.