Von der Leyen pozvala na novi odgovor Kini
(Izvor: Fena/EU Audiovisual)

Von der Leyen pozvala na novi odgovor Kini

Uoči svog puta u Peking sljedeće sedmice, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozvala na preustrojavanje odnosa s Kinom, no postavlja se pitanje da li je uopće moguće s obzirom na jake ekonomske veze, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, Belga, BTA, dpa, EFE i STA.

- Kineski doseg doteže preko svih kontinenata i globalnih institucija, a njezine su ambicije još daleko veće - kazala je predsjednica von der Leyen uoči odlaska u Peking s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

- Definiranje evropske strategije prema Kini mora započeti trezvenom procjenom naših trenutnih odnosa i strateških namjera Kine - dodala je, istovremeno naglasivši da nesaradnja s Pekingom nije održiva, niti je u interesu Evrope.

Von der Leyen se fokusirala na ekonomske rizike za Evropsku uniju. Kazala je da devet posto izvoza EU ide u Kinu, dok više od 20 posto uvoza dolazi iz te azijske zemlje. Iako je ta neravnoteža rasla, većina trgovine nije predstavljala rizik, rekla je.

No, bilo je rizika za ekonomsku ili nacionalnu sigurnost u nekim područjima, dodala je von der Leyen. Tu je odnos trebalo izbalansirati. Prema von der Leyen, bilo je potrebno osigurati da ekonomski odnosi osiguravaju prosperitet obije strane.

Međutim, ukazala je na kinesku politiku zastrašivanja i prisile: "Kao što je Kina pojačala svoju vojnu poziciju, također je pojačala svoju politiku dezinformiranja te ekonomske i trgovinske prisile", kazala je von der Leyen.

Godine 2021. Kina je snažno reagirala na pokušaje Litvanije da razvije bliže veze s Tajvanom i isključila je tu baltičku državu članicu Evropske unije iz svog carinskog sistema.

Ove sedmice Evropski parlament i 27 država članica Evropske unije dogovorili o novim obrambenim alatom za zaštitu od ekonomskog zastrašivanja.

Među dostupnim odgovorima u okviru instrumenta protiv zastrašivanja su isključenje iz jedinstvenog tržišta Evropske unije i javnih konkursa, kao i kaznene tarife za zemlje koje nisu članice EU-a koje se pokušavaju miješati u donošenje političkih odluka u EU-u.

Španski premijer nudi svoju zemlju kao "pouzdanog partnera"

Dok predsjednica Komisije želi "umanjiti rizik, ali ne odvojiti se od Kine", španski premijer Pedro Sánchez otišao je u Kinu sedmicu dana prije nje i ponudio Španiju kao "pouzdanog partnera" za ulaganja, kao i multilateralnu saradnju u sukobima razrješenje i potraga za mirom.

Glavni aspekt Sánchezova govora na ceremoniji otvaranja Ekonomskog foruma Boao, koji se smatra azijskim Davosom, bilo je političko i ekonomsko povjerenje u Španiju. Istaknuo je važnost ekonomske saradnje te se založio za slobodnu, uravnoteženu i poštenu trgovinu te odbacivanje protekcionističkih tendencija.

Rekao je da su nedavna ulaganja velikih kineskih građevinskih grupa u španske inženjerske kompanije stvorila prilike za razvoj zajedničkih projekata u Latinskoj Americi. Sánchez je također potaknuo daljnje produbljivanje ove saradnje, "poštujući suverenitet svake zemlje i poštujući pravila".

To je značilo stvaranje stabilnog pravnog okvira koji je omogućio domaćim i stranim kompanijama da se takmiče pod jednakim uvjetima, rekao je, dodajući da odnosi između Evrope i Kine ne moraju biti sukobljavajući jer postoji mnogo prostora za saradnju od koje oboje strane imaju koristi.

Sánchez je istaknuo da se bilateralna trgovina između Španije i Kine udvostručila između 2017. i 2022. godine na 57,7 milijardi eura, dodajući da je Kina prvi dobavljač Španije i najveće tržište u Aziji za španske kompanije.

Kineska inicijativa Pojas i put

Godine 2013. državni i stranački čelnik Xi Jinping pokrenuo je infrastrukturnu inicijativu Pojas i put, koja uključuje milijarde eura ulaganja i namjerava stvoriti trgovinske koridore kopnom i morem. To uključuje udjele u brojnim važnim lukama duž brodskih ruta za trgovinu u i iz Kine.

Kineska državna grupacija Cosco, njemačka logistička kompanija HHLA i luka Hamburg već 18 mjeseci čekaju konačno odobrenje za ulaganje u kontejnerski terminal u njemačkom gradu.

Italija je 2019. godine postala prva i jedina zemlja G7 koja je podržala kontroverznu inicijativu Pojas i put (BRI). Kineski ulagači uglavnom su se fokusirali na strateške luke u Trstu, Veneciji i Ravenni.

Memorandum o razumijevanju, potpisan tokom državnog posjeta Xija Rimu, izazvao je zabrinutost u Washingtonu i Briselu, koji tu inicijativu vide kao način da Peking stekne uticaj na stratešku imovinu širom svijeta. Do kraja 2023. godine premijerka Giorgia Meloni odlučit će hoće li ili ne obnoviti sporazum.

Međutim, u intervjuu za tajvansku novinsku agenciju Cna iz septembra 2022. godine, Meloni je talijansko prihvaćanje Kine nazvala "velikom pogreškom", dodavši da "jedva vidi političke uvjete" za obnavljanje sporazuma.

Kineski ulagači prije nekoliko su godina pokazali snažne aspiracije za preuzimanjem vlasništva nad slovenskom Lukom Koper, no dio političara i javnost nisu bili za to, pa je luka postala dio inicijative Pojas i put.

Kineski su se građevinari takmičili i za neke velike infrastrukturne projekte, uključujući projekt izgradnje novog kolosijeka između Kopra i Divače, procijenjene vrijednosti veće od milijardu eura, ali su bili neuspješni. Loš okus u slovenskoj javnosti ostavila je i neuspjela obnova aerodroma Maribor u sjeveroistočnoj Sloveniji, u koju je sudjelovao SHS Aviation u kineskom vlasništvu.

Uticaj Kine na zapadnom Balkanu

- Kroz inicijativu Pojas i put, Kina je najveći zajmodavac zemljama u razvoju - rekla je von der Leyen. Početkom decembra, predsjednica Komisije je spomenula Rusiju i Kinu koje se takmiče za uticaj na zapadnom Balkanu, dok EU želi spriječiti države poput Rusije ili Kine da steknu daljnji utiecaj.

Između ostalog, te zemlje velikim ulaganjima pokušavaju stvoriti ovisnosti. U Evropskoj uniji na to se u mnogim mjestima gleda s velikom zabrinutošću, pogotovo jer se balkanske države nalaze u središtu Evropske unije i graniče s državama članicama poput Grčke, Bugarske, Rumunije, Mađarske i Hrvatske.

Kina kao trgovinski partner za Belgiju, Bugarsku i Sloveniju

Prema belgijskoj Agenciji za vanjsku trgovinu, Kina je bila 12. najveći kupac zemlje u 2022. godine (izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi eura) i četvrti najveći dobavljač (35,3 milijarde eura u uvozu). To Belgiji daje negativnu trgovinsku bilancu od -27,5 milijardi eura u odnosu na Kinu.

Kina je bila šesti najvažniji trgovinski partner Slovenije u 2022. godini s 5,3 milijarde eura robe. Direktna kineska ulaganja porasla su 2018. godine, kada je multinacionalna kompanija Hisense preuzela proizvođača kućanskih aparata Gorenje. Kineska ulaganja obično potiču iz kineskih podružnica i podružnica u Luksemburgu. Trenutno se procjenjuju na više od 300 miliona eura.

Što se Bugarske tiče, nema velikih kineskih ulaganja u značajne lokalne infrastrukturne projekte. Međutim, 2022. godine Kina je bila treći najvažniji izvor uvoza u Bugarsku nakon Rusije i Turske. U periodu od januara do novembra 2022. godine izvoz robe iz Bugarske u treće zemlje porastao je za 38 posto u poređenju s istim periodom 2021. godine.

Belgija započela provjeru stranih ulaganja

Na zahtjev Evropske komisije 2020. godine, savezna i regionalna vlada Belgije odlučile su provjeriti strana ulaganja koja bi mogla predstavljati rizik za stratešku autonomiju Belgije. Mehanizam je usmjeren na sprječavanje ulagača izvan EU-a da steknu kontrolu, ili postati vlasnik ili upravitelj važne infrastrukture.

Mehanizam pokriva sljedeće sektore: tehnologiju, isporuku robe koja se smatra osnovnom za sigurnost hrane i energije, pristup i kontrolu osjetljivih informacija te slobodu i pluralizam medija.

Do 1. jula 2023. godine uspostavit će se komisija za provjeru (sastavljena od predstavnika svih vlada) koja će provjeriti sva ulaganja koja bi stranim akterima dala udjel od najmanje 25 posto u belgijskoj kompaniji. Za ulaganja u odbrambeni ili energetski sektor prag će se spustiti na 10 posto.

U tom kontekstu zanimljivo je da se ministar ekonomije Pierre-Yves Dermagne prilikom predstavljanja investicijskog screeninga eksplicitno osvrnuo na namjeravano ulaganje kineskog državnog preduzeća State Grid u belgijskog mrežnog operatera Eandis 2016. godine.

Nakon što je belgijska obavještajna agencija upozorila na špijunaže i moguće veze između State Grida i Narodnooslobodilačke vojske NR Kine, ugovor je otkazan, službeno zbog konkurencije.

federalna.ba/Fena

Kina