Vlasti FBIH ne interesuje domaća proizvodnja
Federalni zavod za statistiku objavio je podatke o zasijanim površinama i zasadima na kraju proljetne sjetve, prema kojoj je za nešto više od jedan posto manje zasijanih oranica, u odnosu na prošlu godinu. Iz Udruženja poljoprivrednika kažu da ovi podaci i nisu toliko loši, koliko su loši prinosi, prvenstveno zbog sušne godine.
Ukupna zasijana površina većine usjeva na oranicama u Federaciji smanjena je za 1,1 posto. U odnosu na prošlu godinu, zabilježeno je povećanje zasijanog povrtnog bilja, pšenice, krompira i paradajza, a smanjenje površina žita, industrijskog i stočnog – krmnog bilja, te kukuruza i duhana. Da je državna vlast na vrijeme intervenirala, bilo bi i više usjeva, tvrdi predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Nedžad Bičo.
„Entitetske i kantonalne vlade su jednim dijelom uradile svoj dio posla po pitanju pomoći, ali državna vlast nije ništa. Vijeće ministara je trebalo da se uključi mnogo ranije, da osigura mineralna gnojiva, jeftinije gorivo i sve ostalo, pa bismo imali više površina zasijanih. Međutim, oni ništa ne rade, kako tada, tako i danas“, ističe Bičo.
Domaća proizvodnja u utrci s inozemnim proizvodima sve više gubi bitku zbog nekonkurentnosti, a s druge strane, cijene repromaterijala vrtoglavo rastu, tako da domaći poljoprivrednici jednostavno nisu u mogućnosti proizvesti jeftiniju hranu. Ovogodišnja suša zadala je veliki udarac poljoprivrednicima koji se suočavaju sa značajno manjim prinosima, kaže Bičo.
„Ako izuzmemo pšenicu. Pšenica je bila čak i odličnog kvaliteta, a ovo ostalo... evo kukuruz je pao u većini dijelova i do 80 posto... voće, povrće, sve je osjetilo ovu sušu, i na kvalitetu i na količini“, zaključuje Bičo.
Poljoprivredna proizvodnja postala je neprofitabilna, pa je logično da će se naredne godine još manje sijati jer se jednostavno ne isplati baviti zemljom, upozorava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice. Podsjeća da poljoprivrednici s tog područja još nisu prodali svoju pšenicu, jer nije postignut dogovor s otkupljivačima o cijeni, pa je, kako kaže, i jesenja sjetva upitna.
„Situacija nije nimalo dobra. Moje mišljenje je da je ne treba sijati. Zašto? Zato što oni i dalje uvoze pšenicu, a naša je ekstra kvaliteta“, navodi Bakajlić.
Prema trenutnim pokazateljima, veliki broj domaćih proizvođača će ovu godinu završiti s minusom u poslovanju, a manja ponuda zasigurno će se odraziti na rast cijena.