Više od 100.000 ubijenih civila godišnje: Međunarodno humanitarno pravo pred kolapsom

Međunarodno pravo koje bi trebalo ograničiti strahote rata nalazi se na ivici potpunog sloma, upozorava nova, sveobuhvatna studija Ženevske akademije za međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava. Analiza 23 oružana sukoba vođena tokom posljednjih 18 mjeseci pokazuje da su ratni zločini, uključujući masovna ubistva civila, mučenja i seksualno nasilje, postali gotovo rutinski – i to uz minimalne posljedice po počinioce, piše The Guardian.

Prema nalazima studije, u 2024. i 2025. godini ubijeno je više od 100.000 civila u svakoj od te dvije godine, dok su međunarodni mehanizmi za zaštitu civilnog stanovništva i procesuiranje ratnih zločina pokazali ozbiljne slabosti. Izvještaj, simbolično nazvan War Watch, zaključuje da se međunarodno humanitarno pravo nalazi na „kritičnoj tački pucanja“.

„Zločini se ponavljaju jer su prethodni tolerisani“

Glavni autor izvještaja, pravni stručnjak Stuart Casey-Maslen, upozorava da današnji ratni zločini nisu izuzetak, već posljedica dugogodišnje neodlučnosti međunarodne zajednice.

– Zločini protiv čovječnosti se ponavljaju jer su prethodni bili tolerisani. Naše djelovanje – ili nedjelovanje – odlučit će hoće li međunarodno humanitarno pravo uopće preživjeti – poručio je Casey-Maslen.

On naglašava da izostanak odlučnih reakcija i dosljedne primjene postojećih zakona stvara opasan presedan u kojem počinioci vjeruju da mogu djelovati nekažnjeno.

Zakoni nastali nakon Drugog svjetskog rata – danas sve slabiji

Međunarodno humanitarno pravo, uključujući Ženevske konvencije iz 1949. godine, razvijeno je nakon Drugog svjetskog rata s ciljem da se spriječe masovna stradanja civila i ograniče brutalnosti oružanih sukoba, kako unutar država tako i između njih.

Međutim, prema autorima studije, jaz između formalnih obaveza koje su države preuzele potpisivanjem konvencija i stvarne prakse na terenu danas je veći nego ikada.

Obuhvaćena 23 sukoba širom svijeta

Izvještaj War Watch analizirao je 23 oružana sukoba u periodu od jula 2024. do kraja 2025. godine. Studija time direktno osporava tvrdnje bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ranije izjavio da je tokom svog mandata okončao osam ratova.

Iako precizan broj civilnih žrtava nije moguće utvrditi zbog ograničenog pristupa podacima u ratnim zonama, autori naglašavaju da je razmjer stradanja nesporan.

– Ne znamo tačan broj civila ubijenih tokom ratnih dejstava u 2024. i 2025. godini, ali znamo da je taj broj daleko veći od 100.000 u svakoj od tih godina – navodi se u izvještaju.

Gaza: masovno stradanje civila i djece

Jedan od najsmrtonosnijih sukoba analiziranih u studiji je rat u Pojasu Gaze. Nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, Izrael je pokrenuo intenzivne zračne i kopnene operacije koje su trajale gotovo dvije godine.

Prema podacima iz izvještaja, ukupna populacija Gaze smanjena je za oko 254.000 ljudi, što predstavlja pad od 10,6 posto u odnosu na procjene prije rata. Do kraja 2025. godine ubijeno je najmanje 18.592 djece i oko 12.400 žena.

Iako je u oktobru 2025. dogovoreno primirje, nasilje se nastavilo, a stotine dodatnih civila izgubile su živote i nakon formalnog prekida vatre.

Ukrajina: porast civilnih žrtava uprkos dužini rata

Izvještaj bilježi i nagli porast civilnih žrtava u Ukrajini tokom 2025. godine. U toj godini ubijeno je najmanje 2.514 civila, što predstavlja povećanje od čak 70 posto u odnosu na 2023. godinu.

Ruski napadi dronovima, prema nalazima studije, često su namjerno ciljali civilne ciljeve. Milioni ljudi ostali su bez električne energije, grijanja i osnovne infrastrukture, dodatno pogoršavajući humanitarnu situaciju.

Jedan od najpotresnijih dijelova izvještaja odnosi se na seksualno i rodno zasnovano nasilje, koje je dokumentovano u gotovo svim analiziranim sukobima.

Posebno alarmantna situacija zabilježena je u Demokratskoj Republici Kongo, gdje autori govore o „epidemiji seksualnog nasilja“. Zločine su počinile gotovo sve zaraćene strane, a žrtve su uglavnom žene i djevojčice – od beba starih svega godinu dana do starica u dobi od 75 godina.

Sudan: svjedočenja o masovnim silovanjima

U Sudanu su dokumentovani brojni slučajevi brutalnog seksualnog nasilja nakon pada grada El Fashera u ruke pobunjeničkih snaga u oktobru 2025. godine.

– Preživjele su svjedočile da su ih borci Snaga za brzu podršku (RSF) grupno silovali. Zlostavljanja su trajala satima ili danima, često pred članovima porodice – navodi se u izvještaju.

Autori studije upozoravaju da je osnovni problem savremenih sukoba gotovo potpuni izostanak odgovornosti. Iako su sve države potpisnice Ženevskih konvencija obavezne da „poštuju i osiguraju poštovanje“ međunarodnog humanitarnog prava u svim okolnostima, u praksi se ratni zločini rijetko procesuiraju.

– Teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava dešavaju se u ogromnim razmjerima i uz raširenu nekažnjivost – navodi se u izvještaju.

Preporuke: zabrana oružja i jačanje međunarodnih sudova

Kako bi se smanjio broj ratnih zločina, autori War Watcha predlažu niz konkretnih mjera. Među njima je i uvođenje stroge zabrane prodaje oružja u slučajevima gdje postoji jasan rizik da će ono biti korišteno za kršenje međunarodnog humanitarnog prava.

Također se predlaže zabrana upotrebe nevođenih avionskih bombi i netačne dalekometne artiljerije u naseljenim područjima, kao i strožija ograničenja upotrebe dronova i sistema zasnovanih na vještačkoj inteligenciji protiv civilnih ciljeva.

Izvještaj snažno zagovara sistematsko procesuiranje ratnih zločina te poziva na veću političku i finansijsku podršku Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u Hagu, kao i nacionalnim sudovima za ratne zločine.

Međutim, autori podsjećaju da mnoge velike sile, uključujući Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Kinu, Izrael i Indiju, nisu članice ICC-a, što dodatno otežava sprovođenje pravde.

Upozorenje koje ne ostavlja prostor za ravnodušnost

Zaključak studije je jasan i zabrinjavajući: bez odlučne i zajedničke reakcije međunarodne zajednice, sistem zaštite civila u ratu mogao bi se potpuno urušiti.

– Rješavanje problema raširene nekažnjivosti mora postati politički prioritet – poručuju autori, upozoravajući da bi u suprotnom međunarodno humanitarno pravo moglo ostati tek mrtvo slovo na papiru.

federalna.ba