VIJEĆE MINISTARA BEZ REFORMSKIH ZAKONA
Danas je u Sarajevu održana sjednica Vijeća ministara BiH, na čijem dnevnom redu nije bio nijedan reformski zakon iz prioriteta EU, a Vijeće ministara BiH jedino je postiglo saglasnost o tekstu sporazuma kojeg bi trebala postići s Frontexom. Kao što je poznato, reformski zakoni su prioritet na putu BiH ka EU, ali i borba protiv korupcije, sukob interesa i vizna politika. Međutim, evidentno je da se gotovo pa ništa ne usvaja na državnom nivou.
Sadašnji saziv Vijeća ministara BiH, prilikom njegovog formiranja, definisan je kao najbrže formiran uz obećanje da će ubrzano raditi na reformskom putu BiH u EU. Tada je i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto kazala da će ovo državno tijelo usvajati po 50 zakona kvartalno. Davor Bunoza, državni ministar pravde:
„Vijeće ministara je u ovoj godini i ovom sazivu usvojilo osam zakona, od toga pet zakona je usvojeno u parlamentarnoj proceduri. Dakle, kada uporedimo rad Vijeća ministara sa prijašnjim periodom, zapravo vidimo određeni napredak. Da li je to dobro? Ja uvijek kažem moglo je bolje.“
U posjeti BiH, 1. novembra, boravila je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lejen (Ursula von der Leyen) kojoj je također obećano ispunjavanje uslova, ali ni na sjednici Vijeća ministara koja je prethodila njenoj posjeti, kao ni nakon posjete Vijeću ministara BiH, nije usvojen niti jedan zakon iz seta reformskih zakona, pa se tako nisu mogli naći ni na dnevnom redu domova PS BiH. Staša Košarac, državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa:
„Mislim da je put BiH u EU usporen zato što jedna struktura iz Federacije Bosne i Hercegovine samo sluša šta kaže američki ambasador, druga šta kaže ambasador Satler, a pri tome zanemaruju činjenicu da postoji treća strana sa kojom treba pregovarati u skladu sa Ustavom.“
Ne održavaju se ni sastanci državne koalicije, a zadnji je održan, 16. oktobra, u Istočnom Sarajevu. Jučer se državna koalicija trebala sastati u Sarajevu, međutim, do toga nije došlo, ali jeste do sastanka Dragana Čovića i Milorada Dodika, lidera HDZ-a i SNSD-a. Nakon sastanka, oba lidera su se oglasili na platformi X, gdje su napisali da su razgovarali o potrebi nastavka reformskih procesa i funkcionisanju vlasti na državnom nivou. Sa Čovićem, ali bez Dodika, krajem novembra, sastali su se i predstavnici Trojke. Tad je poručeno da postoji saglasnost o važnim pitanjima te da bi trebalo stavove usaglasiti i sa SNSD-om. Ali, do sastanka sa Dodikom nikad nije došlo. Uslijedio je potom odlazak u Brisel koji nije donio ništa novo. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, tada je istakao da u Bosni i Hercegovini postoji ozbiljan zastoj koji se odnosi na Ustavni sud:
„Mi imamo ozbiljan zastoj. Bili smo napravili jednu dinamiku. Išlo se tim putem da se pitanja rješavaju po određenoj dinamici. Mi smo poštovali tu dinamiku, donijelo se pet-šest zakona. Kada je došlo do Ustavnog suda onda je sve stalo, i sada stoji. I taj Sud i rasprava o tom Sudu bit će nezaobilazna tema.“
Lider Naroda i pravde i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković kazao je u Briselu da se razgovori nastavljaju:
„Spremni smo razgovarati o nekim drugim formulama. Evo razgovaramo i o tome, ali nemamo tu saglasnost. Još uvijek imamo otvorena pitanja u vezi sa sjedištem Apelacionog suda koje bi trebalo drugostepeno odlučivati.“
U međuvremenu, iz SNSD-a su pokrenuli inicijativu za smjenu ministra odbrane Zukana Heleza, o čemu će se raspravljati na sjednici Predstavničkog doma PS BiH, 21. decembra. Na istoj sjednici, raspravljat će se i o zahtjevu za smjenu ministra trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca, a prijedlog su podnijeli zastupnici opozicije iz FBiH i RS-a.
Evidentno je da postoji zastoj na državnom nivou, a u ovakvoj atmosferi delegacija BiH odlazi u Brisel gdje sutra počinje Sammit na nivou 27 članica i zemalja Zapadnog Balkana uključujući i BiH na kojem će se govoriti o daljnjem produbljivanju saradnje između EU i Zapadnog Balkana. Krajem sedmice bit će održan i važan sastanak lidera EU gdje će se razgovarati o finansijsko-materijalnoj podršci za BiH i Zapadni Balkan, odnosno o Planu za rast i razvoj u ukupnom iznosu od 6 milijardi eura. Ipak, treba podcrtati da se od BiH očekuje da ispuni uslove i provede reforme, kako za otvaranje pristupnih pregovora sa EU, tako i za realizaciju Programa plana rasta za Zapadni Balkan.