Decenijama brojna otvorena pitanja između Srbije i Bosne i Hercegovine
Dugogodišnja historija odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije pokazala je da su politike iz Srbije bez obzira na to ko bio na vlasti prema Bosni i Hercegovini bile, manje-više, iste. Da je to tako, potvrđuju brojna otvorena pitanja koja se ne rješavaju decenijama.
Bosna i Hercegovina sa susjednom Srbijom ima granicu dugu 302 km. I eto prvog problema. Ni 27 godina nakon rata nemamo ratifikovan sporazum o granici. A evo i zašto: sporne su, naime, četiri tačke koje četvrt vijeka opterećuju odnose dvije zemlje. Te četiri lokacije nalaze se na istoku Bosne i Hercegovine i obuhvataju 40 kvadratnih kilometara. A to su: područje Hidrocentrale Zvornik, Hidrocentrale Bajina Bašta, dio pruge Beograd – Bar, tačnije selo Štrpci u općini Rudo, ali ništa manje važno za obje strane područje Međurječja, koje pripada Bosni i Hercegovini, odnosno Rudom, ali je u potpunosti okruženo teritorijom Srbije, tačnije Pribojem.
Srbija bi pitanje granica rješavala zamjenom teritorije metar za metar, što je Bosni i Hercegovini neprihvatljivo i koja rješenje vidi u primjeni Banditerovog principa koji kaže da granice bivših republika postaju granice ovih država.
“Prvi problem je zamjena teritorije kod Štrpca, zamjena nekih teritorija na lijevoj i na desnoj strani, a pogotovo pitanje dvije brane na Drini. Pitanje rijeke Drine je jako bitno za Bosnu i Hercegovinu jer rješava pitanje energetskih resursa. Osim toga, Srbija ima nagomilani dug, kako kaže bh. strana, koju ona nije izmirila od devedesete i koji se u ovom trenutku kreće na razini više milijardi”, objašnjava stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.
A milijarde se vežu i za pitanje sukcesije bh. imovine u Srbiji.
“Riječ je o jakim firmama iz Bosne i Hercegovine koje su imale puno imovine. Nisu ušle u njen posjed i mnoga od ih preduzeća su došla u situaciju da iz tih razloga ne mogu biti sanirana kao što su Željezara Zenica, Energoinvest, Energopetrol...”, navodi Cero.
Ovo svakako nisu jedini problemi Bosne i Hercegovine i Srbije. Ali jesu oni koji su zapravo kolateralna šteta onog najkrupnijeg. Političkih odnosa, koji su godinama s one strane Drine prema Bosni i Hercegovini, manje-više, bili isti. Obilježeni teretom prošlosti. Zategnuti revizijom činjenica utvrđenih brojnim presudama Međunarodnog suda u Hagu. Sve zaokruženo negiranjem genocida i skrivanjem ratnih zločinaca.
Ova knedla u grlu Srbije ključna je barijera koja onemogućava iskorak u bolje bilateralne odnose koji bi vodili rješavanju barem dijela otvorenih pitanja.
federalna.ba