Vatreni sukob iza mitoloških imena toplotnih talasa

Stvorenje je bilo stvar noćnih mora. Troglav, sa oštrim zubima iz kojih je kapala krv i slinavim čeljustima iz kojih se pjenio otrov, njegova kičma i rep u obliku zmije koja se uvija. Toliko masivan da se protezao po cijeloj svojoj pećini, imao je lavež koji je odjekivao cijelim carstvom. Njegov rep je bio šištava zmija. Po nekim navodima, oči su mu blještale poput vatre. Bio je toliko užasan, pisao je Hesiod, da se nije mogao ni savladati – pa čak ni opisati.

Opisano čudovište je Kerber, a od 8. vijeka prije nove ere bio je poznat starim Grcima, a potom i Rimljanima, kao "Hadov pas". Njegov posao je bio da osigura da niko ne pobjegne iz carstva mrtvih. (Također ga je štitio od neželjenih posjetitelja, ali, je možda suvišno reći da to nije morao činiti često).

U skorije vrijeme, njegovo ime se provlači jer je „posuđeno“ velikom toplotnom talasu koji je ovog mjeseca zahvatio Evropu. Meteorološke službe širom svijeta daju imena velikim olujama, kao što su uragani i tajfuni, kako bi meteorolozima olakšali prenošenje informacija o njima. Nazivi tropskih ciklona biraju se iz banalnog, međunarodno dogovorenog niza svakodnevnih imena koja se recikliraju svakih šest godina – tako Atlantske tropske oluje ove godine uključuju Emily, Cindy i Sean. Toplotnim talasima, s druge strane, ne.

A pokušaji da se toplotni talasi imenuju sada su doveli do sve većeg spora među meteorolozima oko toga da li je to ispravno.

Ne postoji međunarodna konvencija o imenovanju ekstremnih i pretjeranih vrućina, a trenutni stav Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja nadgleda imenovanje oluja, je da bi to moglo odvratiti pažnju od prijetnje po javno zdravlje. Tvrdi se da je nauka o izdavanju prognoza i upozorenja o toplotnim talasima još uvijek premlada da bi se radila dosljedno i efikasno. Ipak, drugi se ne slažu, tvrdeći da imenovanje može skrenuti pažnju na "grubo potcijenjenu i ozbiljno pogrešno shvaćenu" zdravstvenu prijetnju.

I tako, kako toplotni talasi – općenito definirani kao periodi neobično vrućeg vremena koji traju duže od dva dana – postaju češći, umjesto zvaničnika, imena im daju druge organizacije. U junu 2022. godine, lokalne vlasti Seville, Španija, pokrenule su pilot program za imenovanje toplotnih talasa. Toplotni talas treće kategorije, koji je uslijedio, nazvan Zoe, spržio je južnu Španiju sljedećeg mjeseca sa temperaturom od 43C.

Najnoviji toplotni talasi, koji su zahvatili dijelove Italije i južne Evrope sa temperaturama i do 48,8C, nazvani su Kerber i Karonte – italijansko ime za Harona, splavara iz Hada – od strane italijanske meteorološke stranice iLMeteo. Stanica koristi mitološke figure za imenovanje regiona visokog pritiska koji proizvode ekstremnu toplotu u Evropi od 2017.

Ove godine, međutim, čini se da su imena pogodila javnost širom svijeta i dovela do netačnih tvrdnji da je talijansko meteorološko društvo službeno imenovalo vrućine. Imenovanje toplotnih talasa odvijalo se nezvanično i "pomalo senzacionalistički, u slučaju Italije", izjavilo je za BBC Italijansko meteorološko društvo. Portparol je potvrdio da oni nisu imenovali toplotne talase.

Jedan od razloga za nevoljnost zvaničnih meteoroloških tijela da imenuju toplotne talase je teškoća u odvajanju jednog događaja od drugog. Toplotni talasi često nisu različiti događaji, ali se mogu spojiti jedan u drugi i preći međunarodne granice kako se vremenski sistemi grade.

"Različiti nivoi intenziteta toplotnog talasa i povezani uticaji unutar toplotnog talasa su značajni", dodaje John Nairns, viši savjetnik za ekstremne toplote u WMO. "Ove vrijedne informacije ne mogu sebi priuštiti da se takmiče sa više imena u jednom vremenskom sistemu, gdje je jedan susjed možda dao naziv događaju dok drugi nije, ili je više imena dodijeljeno tokom životnog ciklusa događaja. Ne možemo sebi priuštiti da nas ometa dodatna koordinacija niti neizbježne podjele i ometanja koja će uništiti povjerenje u prognoze i upozorenja."

Ipak, najnovija mitološka imena su ostala. Možda jedan od razloga može biti to što imena nisu jednostavni nadimci – oni također šalju poruku. Taj pristup može biti posebno važan s obzirom na to da znamo da su i toplinski valovi i generalno više prosječne temperature daleko vjerovatnije zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Dana 4. jula, prosječna svjetska temperatura narasla je iznad 17C, prvi put u zabilježenoj istoriji, dok toplotni talasi postaju sve češći i intenzivniji. Istraživanja su pokazala da je toplotni talas u aprilu 2023. u jugozapadnoj Evropi i sjevernoj Africi, gdje su temperature premašile 41C, na primjer, imao 100 puta veću vjerovatnoću da se dogodi zbog globalnog zagrijavanja.

I veći rizik od toplotnih talasa ima velike posljedice: studija objavljena ovog mjeseca procjenjuje da je 61.672 ljudi umrlo od uzroka povezanih sa toplotom u Evropi 2022. Autori su pozvali vlade da preispitaju i ojačaju planove za prevenciju toplote, kao i procese prilagođavanja.

Na površini, postoje neki očigledni razlozi zašto bi imena Kerber i Heron mogla odgovarati toplotnom talasu. Oba imaju konotacije pakla: dok je Kerber bio pas čuvar podzemnog svijeta, Haron je bio skelar koji je mrtve prebacivao preko rijeke Stiks. U međuvremenu, trenutni toplotni talas, Kerber, podijeljen je u tri odvojene, klimatske zone - ili tri "glave" monstruoznog psa.

Ali moglo bi postojati i dublje značenje.

"Kerber bi trebao biti taj čuvar podzemnog svijeta", kaže Emma Stafford, profesorica grčke kulture na Školi za jezike, kulture i društva Univerziteta u Leedsu. "Opasno je – potencijalno opasno po život. I potreban mu je Heraklo da se bori protiv toga." Ne radi se samo o tome da je Kerber monstruozan i zastrašujući, ili da drži osuđene duše tamo gdje im je mjesto. Takođe, to je stvorenje koje je nemoguće savladati. Nemoguće za sve, osim za Herakla – poluboga nadljudske snage.

I tu leži nada u drevne priče – a možda i u naše. Nakon što mu je rečeno da uhvati i izvede Kerbera iz podzemnog svijeta, Heraklo otkriva da se ne može osloniti samo na snagu da bi nadjačao čudovište. "On ne koristi samo grubu silu. Umjesto toga, mora uvjeriti ili šarmirati psa", kaže Stafford. Drugim riječima, Heraklo se ne oslanja samo na fizičku moć koja je osigurala njegove druge pobjede. Umjesto toga, on mora koristiti svoj intelekt – kao što se, možda, ne možemo boriti protiv klimatskih promjena tako što ćemo se jednostavno oslanjati na iste strategije koje su nas dovele ovdje, već, kako kažu mnogi stručnjaci, moramo smisliti potpuno novu paradigmu.

Naravno, Kerberove i Haronove književne veze sa Hadom nisu savršena paralela današnjim toplotnim talasima. (Niti je jasno da su oni iza imenovanja za njih imali namjeru da one to budu). Kao prvo, stari su zamišljali sam Had kao maglovit, tmuran i mračan, daleko od vrućine, vatre i sumpora kasnijih kršćanskih tradicija. (Neki mediji navode da je Kerber dobio ime po Cerberu iz Danteovog Pakla, poemi koja je sigurno imala mnogo više vatre od originalnih, drevnih mitova).

Međutim, osim hladnih temperatura, mogli bi postojati i drugi načini na koje Had drži rezonanciju za naše današnje vrućine. Kao prvo, Had je neka vrsta noćne more zrcalne slike našeg vlastitog svijeta, užurbane zajednice koja upija i hvata u zamku svaku pojedinu dušu mrtvih. „Beživotne sjenke bez tijela i kostiju lutaju okolo, neke se guraju na pijaci, neke oko palate kralja podzemnog svijeta, dok se druge bave zanatima kojima su se bavili u stara vremena, dok su bili živi“, piše Ovidije u Metamorfozama.

Had je, drugim riječima, "naglavačke" okrenut antički svijet – slično najzloslutnijim prognozama naše budućnosti pod klimatskim promjenama, za koje se čini da će se sve vjerovatnije ostvariti bez drastičnog i hitnog globalnog odgovora. Oni predviđaju neku vrstu "uvrnutog" našeg svijeta, u kojem ne samo toplinski valovi, već i poplave, suše i desetkovani prirodni krajolik u nekim dijelovima svijeta postaju norma.

Za neke nesretne duše, Had je takođe mjesto trajnih kazni. U Prebivalištu Prokletnika, nesretne duše prolaze kroz vječnost mučenja: Tityus, ispružen u lancima, mora podnijeti da mu lešinari uvijek razdiru utrobu. Sizif uzalud gura kamen uz brdo dok se ono neprestano kotrlja nazad.

U smislu naše vlastite borbe protiv klimatskih promjena, najupečatljvija žrtva bi mogao biti Iksion – kralj kažnjen za ubistvo vlastite porodice tako što je privezan za vatreni točak koji se vječno vrti, prisiljavajući ga da vječno trči u krug, istovremeno jureći, i bježeći od sebe.

federalna.ba/BBC