Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori

Prilog: Amra Ličina

U Crnoj Gori, jutros u 7 sati, su otvorena birališta na kojima će oko 550 hiljada birača na vanrednim parlamentarnim izborima birati novu vladu, a izbori bi mogli pokazati hoće li zemlja prevladati duboke političke podjele i neslaganja koja su je usporila na putu ka članstvu u Evropsku uniju. Do izbora dolazi jer se dosadašnja vladajuća koalicija nije mogla usaglasiti o mandataru nove vlade, nakon što je aktuelnoj vladi premijera Dritana Abazovića, u augustu 2022. godine, izglasano nepovjerenje.

 

Na izborima u Crnoj Gori sudjeluje 15 stranaka i koalicija, a prema predizbornim anketama, prvi put od početka višestranačja u Crnoj Gori, ne daju se šanse za pobjedu Demokratskoj partiji socijalista, već Pokretu Evropa sad, političkoj stranci nastaloj iz prve Vlade, formirane nakon parlamentarnih izbora u 2020. godini. Predviđa se da će ova stranka biti okosnica nove vlade, uz procjene od oko 30 posto podrške. Čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović, a stranka je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve. Šeki Radončić, publicist:

 

„Naravno, Evropa sad je došla na talasu populizma, odnosno kleropopulizma. Na tom istom talasu je i aktuelni predsjednik Crne Gore i njihov član Jakov Milatović pobijedio i sada na tom talasu se očekuje da će oni pobijediti. Mislim da su to realne procjene.“

 

Otkako je Đukanovićeva Demokratska partija socijalista 2020. godine izgubila na parlamentarnim izborima, Crna Gora prolazi kroz turbulentno razdoblje, tokom kojeg su pale već dvije vlade i to zbog tijesne povezanosti sa Srpskom pravoslavnom crkvom. U predizbornoj kampanji koja se decenijama vezala uz nacionalne i religijske razmirice, na ovim je prijevremenim izborima, čini se, fokus bio na ekonomiji.

 

„Možemo da se razlikujemo u mišljenjima, ali ne možemo u uvjerenjima. Ako nema političke stabilnosti, nema realizovanih projekata. Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima, građanima Crne Gore, nudi političku stabilnost. Ta politička stabilnost će obezbijediti nove projekte, nova radna mjesta i bolji životni standard za svakog građanina Crne Gore“, izjavio je vršilac dužnosti predsjednika Demokratske partije socijalista Danijel Živković.

 

„Mislim da je Crna Gora sazrela da svi zajedno stanemo iza programa Evropa sad – zadržavanje omladine u Crnoj Gori, po svaku cijenu, i stavimo fokus na teme od kojih se živi, odnosno standard naših građana“, rekao je Milojko Spajić, nosilac izborne liste Pokreta Evropa sad.

 

Ono što treba napomenuti je da, sudeći prema anketama, DPS stoji odmah iza PES-a, stvarajući realne izglede da se ta dugogodišnja vladajuća stranka ponovo vrati na vlast, nakon skoro tri godine u opoziciji. Pored Pokreta Evropa sad, u Crnoj Gori jedini rast popularnosti trenutno ima Bošnjačka stranka, što može dovesti do mnogo boljeg rezultata ove stranke na današnjim izborima.

 

„Sve ono što smo do sada radili, radili smo za dobrobit građana i građani su to prepoznali. I nije slučajno što rastemo. Dok su se drugi bavili nama, mi smo vodili autonomnu politiku. Mislim da su to građani prepoznali i da će ovi izbori pokazati još jednom kako Bošnjačka stranka stoji i ima povjerenje od svojih građana. I što je najvažnije je da ćemo napraviti, mogu slobodno da kažem, najbolji rezultat od osnivanja“, poručio je Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke.

 

Ovi parlamentarni izbori ujedno su i dvanaesti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a šesti nakon obnove nezavisnosti. Biračko pravo na parlamentarnim izborima ima ukupno 542.468 građana. Prema dosadašnjim podacima Centra za monitoring istraživanja do 15 sati na izbore je izašlo 35,1 posto građana, a na biračkim mjestima u zemlji zabilježene su manje nepravilnosti.

 

Crna Gora izbori Federalni radio