Stigle prve reakcije Ukrajine na dogovor Trumpa i Putina
Američki predsjednik Donald Trump najavio je trenutni početak mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine nakon, kako je opisao, "dugog i vrlo produktivnog" razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Vijest o dogovoru izazvala je burne reakcije u međunarodnoj zajednici, a najviše je šokirala evropske saveznike Ukrajine.
Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social istaknuo da su tokom razgovora, koji je trajao sat i pol, on i Putin razgovarali o Ukrajini, Bliskom istoku te saradnji u području umjetne inteligencije. Ključna tačka razgovora bila je postizanje mirovnog sporazuma kako bi se okončao sukob u Ukrajini, koji je, prema Trumpu, već odnio milione života.
Nakon što je Trump razgovarao s Putinom, obavio je telefonski razgovor i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ukrajinski čelnik opisao je razgovor kao "dug i značajan", naglasivši spremnost Ukrajine na saradnju.
"Ukrajina želi mir više od ikoga. Definiramo zajedničke korake s Amerikom kako bismo zaustavili rusku agresiju i osigurali trajan, pouzdan mir", izjavio je Zelenski. Iako je sačuvao diplomatski ton, jasno je dao do znanja da Ukrajina neće odustati od svojih ključnih ciljeva, uključujući povratak teritorija izgubljenih od 2014. godine.
-Šef NATO-a: Ishod pregovora mora biti takav da Putin više nikad ne pokuša zauzeti ukrajinsku zemlju-
Šef NATO-a Mark Rutte i ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov održali su zajedničku press konferenciju. Rutte je kazao da je NATO-ov cilj dovesti Ukrajinu u najbolju moguću pregovaračku i borbenu poziciju.
Poručio je da želi da svaki ishod pregovora bude trajan i jak, tako da Putin nikada više ne pokuša zauzeti ukrajinsku zemlju. Također je pomenuo da je više od 50 milijardi eura uloženo u vojnu podršku Ukrajini te dodao da je uspostavljena zajednička zapovjedna struktura između Ukrajine i NATO-a.
To bi, kako je pojasnio, pomoći NATO-u da nauči ključne lekcije od Ukrajine.
-Stižu prve reakcije Ukrajine-
U izjavi koju prenose ukrajinski mediji, ministar odbrane Rustem Umerov naglasio je da Kijev nije promijenio svoj stav o članstvu u NATO-u. "Moramo se naviknuti na sve vrste izjava", rekao je Umerov. "Naš stav ostaje nepromijenjen. Želimo biti članica NATO-a. Bit ćemo članica NATO-a", dodao je.
Ukrajinska zastupnica Kira Rudik izjavila je za BBC kako je zabrinuta zbog razgovora Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom jer kraj Putinove izolacije stvara iluziju da Putin želi mir. "Kako možemo znati da Putin doista želi mir i želi pregovarati?" upitala je Rudik. "I tko će osigurati da Putin održi svoj dio dogovora?"
Na pitanje može li zamisliti trenutak kada bi Ukrajina pristala na sporazum kojim bi ustupila dio teritorije Rusiji, Rudik je jasno odgovorila: "Nećemo se odreći svojih teritorija. Međutim, možda ćemo, kao što je predsjednik Zelenski rekao, odgoditi naš cilj da ih vratimo."
Upitana može li zamisliti situaciju u kojoj bi ukrajinski predsjednik sjeo za pregovarački stol s Putinom, Rudik je izjavila: "On ne smije biti sam za tim stolom... uz njega moraju biti evropski čelnici i, nadamo se, predsjednik Trump, inače pregovori neće imati nikakvog rezultata."
-"Zanimljivo je gledati kako svijet klizi prema Trećem svjetskom ratu"-
"Postaje sve turbulentnije, a opstanak naše zemlje je doveden u pitanje", kaže komentator i bivši zastupnik Borislav Bereza. "Zanimljivo je gledati kako svijet klizi prema Trećem svjetskom ratu, ponavljajući iste greške koje je napravio prije Drugog svjetskog rata", izjavio aktivist i komentator Serhiy Sternenko.
Novinarka i zastupnica Viktoria Syumar zabrinuta je da bi "Ukrajina mogla biti prisiljena na izuzetno ponižavajući mir, pod uvjetima koji još uvijek nisu sasvim jasni". Ukrajinski vojni časnik i popularni komentator Yurij Kasjanov rekao je da je ogorčen što su "stotine hiljada Ukrajinaca ubijenih u ovom ratu zanemarene". No, dodao je: "Imamo posao koji moramo obaviti."
-Putin pristao na mirovne pregovore, kaže Peskov-
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov jutros je govorio o jučerašnjem razgovoru između Vladimira Putina i Donalda Trumpa, koji je trajao gotovo sat i pol. Peskov je rekao da je Trump pozvao na brzo zaustavljanje neprijateljstava i mirno rješenje sukoba.
"Predsjednik Putin je, s druge strane, naglasio potrebu uklanjanja temeljnih uzroka sukoba i složio se s Trumpom da se dugoročno rješenje može postići mirovnim pregovorima", rekao je Peskov novinarima.Dodao je da ruski predsjednik podržava ideju da je "došlo vrijeme da naše zemlje sarađuju" te je pozvao Trumpa da posjeti Moskvu.
Putin je također izrazio spremnost da primi američke dužnosnike u Rusiji kako bi razgovarali o temama od zajedničkog interesa, uključujući pitanje Ukrajine i mirovnog rješenja u toj zemlji, rekao je Peskov. U međuvremenu, šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je za državnu agenciju RIA da je Putinov telefonski razgovor s Trumpom bio "dubok i značajan".
-Baerbock: Evropa mora biti uključena u razgovore o Ukrajini-
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je u četvrtak da Ukrajina i Evropa moraju biti uključeni u mirovne pregovore o Ukrajini, nakon što su predsjednik SAD-a i predsjednik Rusije razgovarali o sukobu.
- Ne možemo imati pregovore bez uključivanja Ukrajine. Mir u Evropi je u opasnosti, zbog toga mi Evropljani moramo biti uključeni - rekla je Baerbock u intervjuu za njemački radio Deutschlandfunk, prenosi Reuters.
Predsjednik SAD-a Donald Trump razgovarao je u srijedu o ratu u Ukrajini u telefonskim razgovorima s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Njemačka ministrica vanjskih poslova izjavila je da nije bila unaprijed obaviještena o tim razgovorima.
- To je način na koji administracija Trumpa funkcionira. Zbog toga je potrebna stalna međusobna komunikacija s različitim igračima. To je također drugačije od drugih vremena. Ovo nije način na koji drugi vode vanjsku politiku, ali ovo je sada stvarnost - rekla je Baerbock.
Jedan od dva čelnika vladajućih njemačkih socijaldemokrata u četvrtak je rekao za Reuters da Evropa i Njemačka moraju preuzeti veću odgovornost.
- Ono što je sada potrebno je brz i čvrst signal, kao i ponuda upućena Sjedinjenim Američkim Državama - rekao je Lars Klingbeil.
-Šef NATO-a: Ukrajina mora biti blisko uključena u moguće pregovore-
Ukrajina mora biti blisko uključena u moguće pregovore, rekao je šef NATO-a u četvrtak.
"Od ključnog je značaja da je Ukrajina blisko uključena u sve što se dešava oko Ukrajine", rekao je generalni sekretar Mark Rutte novinarima uoči sastanka ministara odbrane u Briselu.
Šef NATO-a je naglasio da ishod mogućih razgovora mora biti trajan kako bi se spriječila buduća agresija.
Ministri će razgovarati i o vojnim izdacima, rekao je Rutte i dodao: "Ne proizvodimo dovoljno, a to je kolektivni problem."
"Moramo da trošimo više, ne samo zato što SAD to očekuje, već i zato što znamo da se prijetnja koja dolazi iz Rusije i drugih protivnika povećava", naglasio je Rutte.
-Medvedev tvrdi da su američko-ruski razgovori veoma važni nakon godina šutnje-
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev naglasio je danas važnost nedavnih razgovora predsjednika Rusije i SAD-a, nazvavši ih ključnim korakom nakon godina diplomatske šutnje, javlja Anadolu.
"Predsjednici Rusije i SAD-a su konačno razgovarali. Ovo je veoma važno samo po sebi. Prethodna američka administracija prekinula je sve kontakte na visokom nivou u pokušaju da kazni i ponizi Rusiju. Kao rezultat toga, svijet je balansirao na rubu apokalipse", naveo je Medvedev.
Američki predsjednik Donald Trump sinoć je, nakon razgovora s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, rekao da su se složili da odmah počnu pregovore o okončanju rata u Ukrajini. Trump je kasnije rekao novinarima u Ovalnom kabinetu da bi se on i Putin mogli sastati u Saudijskoj Arabiji.
Rusija je pokrenula svoju specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini u februaru 2022. godine, a od tada nije bilo telefonskih razgovora između Putina i bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena, koji je zajedno s Evropom podržao Kijev u ekonomskom, humanitarnom i vojnom smislu.
Telefonski poziv uslijedio je nakon što je američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao da je povratak ukrajinskim granicama prije 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, nerealan i da SAD ne vide članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio dogovornog rješenja za okončanje sukoba.
Medvedev je optužio SAD da djeluju kao dominantna svjetska sila, da uvode sankcije i da se upuštaju u ono što je opisao hibridnim ratom protiv Rusije.
On je istakao da prethodne geopolitičke krize nisu dovodile do vrste izolacije koja je Rusiji nametnuta posljednjih godina, naglašavajući važnost dijaloga.
"Istina je da se nadglašavamo s Amerikom i da smo ponekad plesali po ivici, ali niko nije uveo lične sankcije Hruščovu tokom Kubanske raketne krize ili Brežnjevu tokom sukoba u Afganistanu ili prekinuo kontakte između šefova država. Naprotiv, lideri su držali otvorene linije komunikacije, što je pomoglo u rješavanju kriza", rekao je Medvedev.
Upozorio je na opasnosti nastavka konfrontacije, pozivajući na diplomatiju umjesto na političku izolaciju.
"U našem malom, kontroverznom, ali veoma međusobno zavisnom svijetu, ne može postojati glavna država ili planetarni vladar. Ovo je lekcija koju moraju naučiti arogantne američke elite i takozvana duboka država", poručio je Medvedev.
Ukrajina bi i dalje mogla postati članica NATO-a u budućnosti, prema riječima švedskog ministra odbrane.
Stigavši na summit NATO-a u Bruxellesu, Pal Jonson je izjavio: "Ne predviđam da će članstvo u NATO-u kao takvo biti isključeno za Ukrajinu. Naš je stav dobro poznat i prenesen te stojimo iza onoga što je rečeno na summitu u Washingtonu, naravno, da je budućnost Ukrajine u NATO-u kada ispuni uvjete", dodao je.
Britanski ministar odbrane John Healey oglasio se nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u Bruxellesu. Odgovarajući na izjave Donalda Trumpa o ratu u Ukrajini, Healey je poručio da je zadatak NATO-a "osigurati Ukrajini što jaču poziciju u bilo kakvim pregovorima". "Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine," naglasio je.
Healey je najavio i nove najave podrške Ukrajini kroz NATO, uključujući milijarde dolara vrijednu vojnu pomoć ukrajinskim snagama na prvoj crti bojišta. "Želimo vidjeti trajan mir i spriječiti povratak sukoba i agresije," rekao je Healey. "Ne smijemo zaboraviti da Rusija ostaje prijetnja i izvan granica Ukrajine."
Vodeće evropske sile – uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku – poručile su da moraju imati mjesto za pregovaračkim stolom u bilo kakvim budućim razgovorima o budućnosti Ukrajine. Zajednička izjava objavljena je nakon jučerašnjeg sastanka ministara vanjskih poslova sedam evropskih zemalja i Europske komisije u Parizu.
Cijela izjava glasi:
"Spremni smo dodatno pojačati našu podršku Ukrajini. Ostajemo posvećeni njezinoj nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti u suočavanju s ruskom agresijom. Naš je cilj nastaviti pružati podršku Ukrajini sve dok se ne postigne pravedan, sveobuhvatan i trajan mir – mir koji jamči interese Ukrajine, ali i naše vlastite.
Radujemo se saradnji s našim američkim saveznicima u planiranju sljedećih koraka. Naš zajednički cilj mora biti jačanje pozicije Ukrajine. Ukrajina i Evropa moraju sudjelovati u svakim pregovorima. Ukrajina mora dobiti snažna sigurnosna jamstva. Pravedan i trajan mir u Ukrajini ključan je za sigurnost cijelog transatlantskog prostora.
Podsjećamo da je sigurnost evropskog kontinenta naša zajednička odgovornost. Zbog toga zajedno radimo na jačanju naših odbrambenih sposobnosti".
federalna.ba/Hina/Fena/AA