Uoči konačne odluke Evropskog vijeća - šta piše u Izvještaju EK-a?
Bosna i Hercegovina broji dane do zasjedanja Evropskog vijeća i potencijalne odluke o otvaranju pregovora. Posljednju sedmicu čekanja značajno je olakšala i šanse uvećala preporuka Evropske komisije. A nju prati i Izvještaj o napretku. Zakoni, sporazumi i odluke. Komisija je zabilježila sve što je vlast u prethodnom periodu uradila.
Napredak zabilježen, otvaranje pregovora preporučeno, a u Izvještaju detaljno objašnjeno. Rezultati zadovoljavajući, barem za ovo martovsko izdanje Evropske komisije. Pozitivno s pohvalama. U fokusu su usvojeni zakoni. Poneka kritika u drugom planu i mnogo obaveza do potpune usklađenosti sa standardima Evropske unije.
“Novi zakon o sprječavanju sukoba interesa usvojilo je Vijeće ministara 6. marta, a 8. marta usvojila su ga oba doma Parlamenta. Zakon ima za cilj poboljšati nivo usklađenosti s evropskim standardima na državnom nivou.
Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma usvojilo je Vijeće ministara u decembru 2023. godine, a Parlament u februaru 2024. Njime se poboljšavaju odredbe o procjeni rizika i predviđa stalno koordinacijsko tijelo za sve nadležne organe zaduženo za njegovu pripremu, u skladu s pravnom stečevinom EU."
Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, posljednji iz Paketa 1+3, još usaglašavaju unutar državne koalicije i za sada broji najviše propalih pokušaja razmatranja u Vijeću ministara. Ipak, Evropska komisija ga uskoro očekuje.
“Ministarstvo pravde privodi kraju Nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i očekuje se da će ga u martu dostaviti Vijeću ministara na usvajanje. Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina podnese Nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije nego što ga usvoje domovi Parlamenta.”
Napredak i u sferi migracija. Sporazum s Frontexom još je jedna od značajnih izvršenih obaveza. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Strategiju i akcioni plan za migracije. A Zakon o strancima usvojen je u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Prijemni kapaciteti su dovoljni, a sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su na zadovoljavajućem nivou. No, upravljanje granicama i migracijama potrebno je unaprijediti.
“Bosni i Hercegovini treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i poduzeti dalje korake kako bi se osigurao funkcionalan sitem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.”
Najbolja ocjena za vanjsku i sigurnosnu politiku. Stepen usklađenosti sa Evropskom unijom, najviši.
"Bosna i Hercegovina je također postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada o pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. godine, Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijima članstva."
Evropska komisija u Izvještaju konstatuje i one reforme koje su tek na početku. Izmjene Zakona o VSTV-u su usvojene, ali još nisu implementirane. Odjel za provjeru imovinskih kartona nositelja funkcija u pravosuđu nije formiran, uprkos produženju prvobitnog roka.
“Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i članova VSTV-a sada mogu početi.”
Spremna je i Strategija javnih nabavki do 2028. godine. Čeka potvrdu Vijeća ministara. Evropska komisija navodi Fadila Novalića, bivšeg premijera FBiH, kao primjer prevare u javnoj nabavci. Četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanje dokumenata prva je pravosnažna presuda o korupciji na visokom nivou.
“Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.”
Gdje impresije i pozitivan ton prestaju - čeka Republika Srpska. Pri kraju liste napretka i izvršenih reformi slijede kritike za ovaj entitet. Komisija bilježi da RS ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluke Ustavnog suda i visokog predstavnika. Prepoznata je i neustavnost pojedinih odluka Narodne skupštine RS-a.
“Veliko vijeće Ustavnog suda više ne radi, to je značajna posljedica na učinkovitost Suda. Kao što je već najavljeno, skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati sudije na upražnjena mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda.”
Iako Bosna i Hercegovina nije ispunila sve zahtjeve Evropske komisije, sve urađeno bilo je dovoljno za preporuku. Nekoliko zakona, dugo i teško usaglašenih, potvrdili su posvećenost i opredjeljenost za Evropsku uniju. Barem gledamo iz perspektive Evropske komisije. Za novu etapu na evropskom putu potrebna je ista ocjena i Evropskog vijeća. Bosna i Hercegovine, bez obzira na predstojeću odluku, mora nastaviti nizati reforme jer koliko bile važne za Evropsku uniju, za državu moraju biti važnije.
federalna.ba