UNICEF upozorava: 97 posto mladih svakodnevno koristi internet, 78 posto provjerava uređaje barem jednom na sat

Kako vlade nastoje ograničiti pristup djece društvenim mrežama, debata o tome kako najbolje zaštititi mlade korisnike se intenzivira.

Prijedlozi koji se kreću od strožih dobnih ograničenja do potpunih zabrana dobili su na zamahu, potaknuti rastućom zabrinutošću zbog utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje, učenje i dobrobit djece.

Teško je ignorisati razmjere problema. Nedavne studije pokazuju da 97 posto mladih ljudi svakodnevno koristi internet, dok 78 posto provjerava svoje uređaje barem jednom na sat.

Izvještava se da jedan od četiri maloljetnika pokazuje ono što istraživači opisuju kao "problematično" ili "disfunkcionalno" korištenje pametnih telefona, koje podsjeća na ovisnost.

Stručnjaci upozoravaju da pretjerana upotreba društvenih mreža može potkopati koncentraciju u učionici i oslabiti komunikacijske vještine u stvarnom životu.

UNICEF je pozdravio obnovljeni fokus na sigurnost na internetu, ali upozorava da restriktivne mjere moraju biti pažljivo kalibrirane.

Aaron Greenberg, regionalni savjetnik UNICEF-a za zaštitu djece u Evropi i Centralnoj Aziji, rekao je da ograničavanje pristupa društvenim mrežama može, u nekim slučajevima, pomoći djeci da se fokusiraju i uče s manje prepreka.

Istovremeno, dodao je, platforme društvenih medija su namjerno dizajnirane da budu vrlo angažirajuće, što utiče na neku djecu više nego na drugu.

"UNICEF često čuje od edukatora, porodica i samih učenika o tome koliko mladih ljudi može imati problema s odlaganjem telefona kako bi učili, slušali u razredu ili čak dobro spavali prije škole", rekao je Greenberg.

Javna zabrinutost čini se široko rasprostranjenom. Prema Eurobarometru iz 2025. godine, više od 90 posto Evropljana vjeruje da je potrebna hitna akcija kako bi se zaštitila djeca na internetu, dok 93 posto misli da društvene mreže negativno utiču na mentalno zdravlje djece.

Međutim, Greenberg je upozorio da dobna ograničenja mogu osloboditi platforme društvenih mreža odgovornosti, gurnuti djecu u neregulisani prostor i smanjiti njihovu digitalnu pismenost.

"Ako djeca ne bi trebala biti tamo, zašto bi kompanije ulagale u to da njihove usluge budu sigurnije ili edukativnije za njih?", upitao je, dodajući da zabrane također riskiraju da djecu uklone od vitalnih izvora informacija i podrške.

Zvaničnik UNICEF-a dodao je da upravljanje pametnim telefonima i korištenjem društvenih mreža u učionici može biti posebno efikasno i da bi se o tome trebalo razgovarati sa učenicima.

Komunikacija u stvarnom životu  

Greenberg je rekao da ograničavanje pristupa djece društvenim mrežama može potaknuti razvoj vještina komunikacije licem u lice.

Međutim, naglasio je da se komunikacija sada uglavnom odvija online i u digitalnim prostorima, gdje je dodao da se moraju razvijati i vještine digitalne sigurnosti.

"Zabrana društvenih mreža može potkopati njihova prava, izolovati marginaliziranu djecu i ušutkati dječje glasove", rekao je Greenberg.

Podvukao je da UNICEF pozdravlja zaštitne mjere usmjerene na pomoć djeci, s fokusom na ono što djetinjstvo treba najbolje da radi – omogućavanje da uče, igraju se i rastu.

Istovremeno, rekao je da politike koje uključuju zabrane moraju biti pažljivo osmišljene kako bi se izbjegli neželjeni negativni efekti i da ih treba razvijati u konsultaciji s djecom.

Zemlje slijede Australiju  

Pritisak za stroža pravila ubrzao se posljednjih mjeseci. Krajem novembra, Evropski parlament je predložio zabranu korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, uz istovremeno omogućavanje pristupa uz roditeljski pristanak.

Zakonodavci su velikom većinom usvojili rezoluciju o starosnim ograničenjima, navodeći "duboku zabrinutost" zbog rizika po fizičko i mentalno zdravlje s kojima se maloljetnici suočavaju na internetu.

Prijedlog slijedi prvu zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina u Australiji, uvedenu radi zaštite maloljetnika od cyber maltretiranja, štetnog sadržaja, dotjerivanja i predatorskog ponašanja.

Nekoliko evropskih zemalja, uključujući Norvešku, Dansku, Irsku, Španiju i Francusku, također razmatraju ili unapređuju strožije propise.

Greenberg je podvukao da UNICEF podržava odlučnost vlada da ozbiljno shvate sigurnost djece na internetu.

"UNICEF podstiče sve zemlje koje razmatraju nove propise da sve mjere ograničenja dobi upare sa strogim obavezama na platformama, robusnim zaštitnim mjerama za privatnost i učešće, te bliskim praćenjem stvarnih uticaja na različite grupe djece", rekao je.

federalna.ba/AA