Međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija optužila je danas Moskvu da je počinila „zločine protiv čovječnosti“ prisilnom deportacijom hiljada ukrajinske djece u Rusiju te ometanjem njihovog povratka u domovinu.
„Prikupljeni dokazi navode komisiju na zaključak da su ruske vlasti počinile zločine protiv čovječnosti zbog deportacije i prisilnog premještanja, kao i prisilnog nestanka djece“, navodi se u saopćenju Nezavisne međunarodne istražne komisije o Ukrajini, objavljenom uz izvještaj u Ženevi.
Komisiju je 2022. godine, ubrzo nakon početka ruske ofanzive u Ukrajini, osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava kako bi istražilo različite navode o kršenju prava tokom sukoba, podsjeća francuski list Le Monde.
U izvještaju se navodi da su ruske vlasti „nezakonito deportovale i premještale djecu“ od samog početka ofanzive te da su „neopravdano odgađale njihovu repatrijaciju“.
Komisija naglašava da su mjere poduzete prema deportovanoj djeci „kršile međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo ljudskih prava“ te da nisu bile u najboljem interesu djece.
Iako je do sada potvrđeno protjerivanje ili premještanje 1.205 djece, komisija navodi da su ruske vlasti „deportovale ili premjestile hiljade djece iz područja Ukrajine koja su okupirale“.
Ovo pitanje je izuzetno osjetljivo u Ukrajini i ostaje ključno u svakoj novoj rundi pregovora o mogućem mirovnom sporazumu između Kijeva i Moskve.
Prema podacima ukrajinskih vlasti, oko 20.000 ukrajinske djece prisilno je odvedeno od početka invazije.
Rusija tvrdi da je dio ukrajinske djece preselila iz njihovih domova ili sirotišta kako bi ih zaštitila od ratnih dejstava.
Međutim, komisija podsjeća da međunarodno humanitarno pravo nalaže da evakuacije moraju biti „privremene i opravdane uvjerljivim zdravstvenim ili sigurnosnim razlozima“.
Prema navodima istražitelja, oko 80 posto djece koja su protjerana ili premještena u slučajevima koje je komisija istraživala još se nije vratilo kući.
Dokazi, kako se navodi, ukazuju na to da su ruske vlasti provodile politiku osmišljenu i sprovedenu „na najvišim nivoima državnog aparata“ kako bi spriječile povratak djece. Komisija tvrdi i da postoji „direktno“ učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Istražitelji su utvrdili da su „usvajanja i dugoročni smještaji bili prioritet“, dok porodice djece nisu bile obaviještene o njihovoj sudbini, a organizovani povratak je bio „ometan“.
Takva situacija dovela je do toga da su mnoga djeca odgajana u stranom okruženju, daleko od svojih porodica, ponekad i hiljadama kilometara od Ukrajine, dodaje komisija.
Generalna skupština UN-a je prošlog decembra usvojila neobavezujuću rezoluciju kojom poziva na hitan i bezuslovan povratak djece „prisilno prebačene“ u Rusiju.
Međunarodni krivični sud je još 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog „nezakonite deportacije“ djece.
Međunarodna istražna komisija, koju Moskva ne priznaje, predstavit će svoj izvještaj u četvrtak na 61. redovnoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi.