Umjetnost kao lijek za tijelo i duh
Od Van Goghovog autoportreta do Gauguinovih snovitih pejzaža, nova istraživanja pokazuju da gledanje originalne umjetnosti može smiriti stres i poboljšati zdravlje, piše The Guardian.
U eri obilježenoj sagorijevanjem i neprestanim skrolanjem kroz negativne vijesti, terapeutska alternativa je – stajanje pred umjetničkim djelom u galeriji. Kada su volonteri u londonskoj Courtauld galeriji stajali pred Van Goghovim "Autoportretom s povezom na uhu", Manetovim "Barom u Folies-Bergère" i Gauguinovim "Te Rerioa", njihovi nivoi stresa i upale su opali u poređenju s volonterima koji su gledali reprodukcije. Nauka sugerira da je originalna umjetnost svojevrsni lijek koji se može gledati, a ne gutati.
Da umjetnost može podići duh, već je poznato. Ali da smiruje tijelo, to je novost. Studija King's Collegea u Londonu tražila je od učesnika da gledaju remek-djela postimpresionista 19. stoljeća – Van Gogha, Toulouse-Lautreca, Maneta i Gauguina – dok su bili priključeni na senzore. Polovina grupe je vidjela originalna djela u galeriji, dok je druga polovina gledala kopije u laboratoriji. Rezultati su bili jasni: odlazak u umjetničke galerije je dobar za zdravlje – smanjuje stres, smanjuje rizik od srčanih bolesti te jača imunitet.
Nauka potvrđuje: galerije kao nova terapija
Postoji sve više dokaza koji podržavaju ovo mišljenje. Ranije ovog ljeta, tim psihologa iz Cambridgea proveo je sličan projekat u galeriji Kettle’s Yard, pokazujući kako otkrivanje umjetničke ljepote pomaže ljudima da se oslobode „mentalnih zamki svakodnevnog života“. Ovi eksperimenti nadovezuju se na istraživanje Britanskog ministarstva kulture, medija i sporta, koje je kvantificiralo poboljšanja fizičkog i mentalnog zdravlja kroz učešće u kreativnim aktivnostima, kao i ekonomski dobitak – procijenjen na prosječno 1.000 funti po osobi godišnje, zahvaljujući povećanoj produktivnosti na poslu i manjem broju posjeta ljekaru.
Pregled naučnih istraživanja u časopisu Nature sugerira da umjetnost može igrati ulogu u javnom zdravstvu, posebno u prevenciji hroničnih bolesti. A po prvi put u svojoj 202-godišnjoj historiji, časopis The Lancet je objavio fotoesej koji pokazuje kako umjetnost može unaprijediti život.
Pogled koji liječi
„Kada doživite umjetničko djelo, ne samo da ga gledate, već ga i osjećate,“ piše historičarka umjetnosti Katy Hessel u svojoj novoj knjizi "How to Live an Artful Life" (Kako živjeti umjetnički život). „Najbolje što možemo učiniti je posvetiti mu vrijeme.“ Vrijeme, naravno, nedostaje u današnjem užurbanom svijetu. Ali upravo je to ključ terapeutske moći umjetnosti. Galerije su tiha, kontemplativna mjesta. Prestajemo skrolati i počinjemo stvarno gledati. Duboko angažovanje s umjetničkim djelom izaziva „psihološko distanciranje“ – uočavanje šire slike. Kako je Iris Murdoch napisala: „Velika umjetnost oslobađa, omogućava nam da vidimo i uživamo u onome što nije naše ja.“
Kada se kreativnost prepušta AI-u, galerije nas suočavaju s ljudskim genijem. Kada primijetimo intenzitet poteza kistom u Van Goghovom "Autoportretu s povezom na uhu", osjećamo bol koja stoji iza njih. Kao što nas Auden podsjeća u pjesmi "Musée des Beaux Arts" (Muzej lijepih umjetnosti), velika djela nas uče o ljudskoj patnji i našoj svakodnevnoj ravnodušnosti prema njoj.
Savjetuje se da vježbamo i zdravo se hranimo; hoće li ljekari uskoro početi preporučivati posjetu lokalnoj galeriji ili muzeju? U kontekstu pada broja posjetitelja i krizama finansiranja, ove studije pružaju dodatni razlog za veća ulaganja u kreativni sektor. Vladin paket od 270 miliona funti za jačanje „propadajuće kulturne infrastrukture“ u Engleskoj ranije ove godine je dobrodošao, ali treba učiniti više kako bi svi imali pristup onome što tim King's Collegea naziva „kulturalnom treningu za tijelo“. Umjetnost je vitalna ne samo za ekonomiju nacije, već i za njeno zdravlje. Nauci se ne može prigovoriti.
federalna.ba/The Guardian