Ukrajina upozorava na rizik od radijacije, IAEA tvrdi da je sve u redu
Nedostatak struje u nuklearnoj elektrani Černobil u Ukrajini nema kritičan uticaj na sigurnost, saopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
U izjavi danas poslijepodne, IAEA je rekla: Toplinsko opterećenje bazena za skladištenje istrošenog goriva i volumen rashladne vode u nuklearnoj elektrani Černobil dovoljni su za učinkovito odvođenje topline bez potrebe za električnom opskrbom.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba pozvao je na prekid vatre kako bi se omogućio popravak za obnovu opskrbe električnom energijom nuklearne elektrane u Černobilu. Kuleba je dodao da rezervni dizel generatori u nuklearnoj elektrani Černobil imaju kapacitet od 48 sati.
Nakon toga će se zaustaviti rashladni sustavi skladišta istrošenog nuklearnog goriva, zbog čega će curenje radijacije biti neizbježno.
Radioaktivne tvari mogle bi biti ispuštene iz ukrajinske nuklearne elektrane u Černobilu jer ne može hladiti istrošeno nuklearno gorivo nakon što je prekinuto napajanje električnom energijom, objavila je u srijedu ukrajinska državna nuklearna tvrtka Energoatom.
Rečeno je da su borbe onemogućile trenutnu popravku visokonaponskog dalekovoda do elektrane, koju su zauzele ruske snage nakon što je Kremlj 24. februara pokrenuo invaziju na Ukrajinu punog razmjera.
Energoatom je naveo da se u Černobilu nalazi oko 20.000 sklopova istrošenog goriva koji se ne mogu hladiti zbog nestanka struje.
Njihovo bi zagrijavanje moglo dovesti do "ispuštanja radioaktivnih tvari u okoliš. Radioaktivni oblak mogao bi se prenijeti vjetrom u druge regije Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Europe", stoji u saopćenju.
Bez struje, ventilacijski sistemi u tvornici također ne bi radili, izlažući osoblje opasnim dozama zračenja, dodaje se.
U utorak je nuklearni nadzor UN-a upozorio da su sistemi za praćenje nuklearnog materijala u postrojenjima za radioaktivni otpad u Černobilu prestali slati podatke.
Još uvijek radioaktivno mjesto najgore nuklearne katastrofe na svijetu nalazi se nekih 100 km od Kijeva. Njegov četvrti reaktor eksplodirao je u aprilu 1986. tokom neuspješnog sigurnosnog testa, šaljući oblake radijacije koji su se širili po većem dijelu Evrope.
federalna.ba/Reuters