U Sarajevu Konferencija „Kleveta u Bosni i Hercegovini - Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija"
U Sarajevu je danas održana konferencija posvećena kleveti i njenom uticaju na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini u organizaciji Vijeća Evrope. U BiH je u entitetu RS kriminalizirana kleveta i trenutno je podneseno oko 200 tužbi po osnovu klevete, saopćeno je tokom diskusije. Linija za pomoć novinarima bilježi 30 slučajeva koji se vode protiv novinara.
Što se tiče krivičnih prijava, jedino kada je to problem s aspekta cenzure i autocenzure, dok god postoji zakonska mogućnost da se osporava kleveta, koja je krivično dijelo, trebamo raditi na tome, kazala je Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja „BH novinari“, te je dodala da trenutno u BiH postoji veliki broj građanskih postupaka za klevetu.
„U ovom trenutku negdje oko 30 slučajeva mi procesuiramo kroz liniju za pomoć novinarima, ne samo kod sudova u BiH nego kroz sve nivoe pravosudne vlasti. Već imamo jednu predstavku za slobodu izražavanja kod Evropskog suda za ljudska prava. To je jako velik broj ne samo sa aspekta Udruženja i kapaciteta da plaćamo advokate, vodimo te sudske postupke. To je veliki broj, jer svi ti sudski postupci traju od četiri do pet godina do pravosnažne presude iscrpljuju se novinari i mediji, iscrpljuje se linija za pomoć novinarima u smislu da veliki broj kapaciteta smo okrenuli na postupke za klevetu umjesto da podnosimo krivične prijave protiv napadača na novinare.“
S druge strane mislim da javni zvaničnici ne razumiju slobodu izražavanja. Dakle, mi možda imamo manji broj slučajeva tužbi za klevetu nego što je to bilo prije deset godina. Ali problem je što se sad sve to što se procesuiralo kroz građanske tužbe za klevetu preselilo na društvene mreže, kaže Rudić.
„Tako da veliki broj političara optužuje novinare za klevetu na društvenim mrežama bez ikakvih sudskih odluka. Isto tako i advokati su počeli da prijete novinarima tužbama za klevetu traže skidanje sadržaja prije nego što je pokrenuta tužba i što je pokrenut sudski postupak. Tako da se sada traže različite metode vršenja pritiska prije nego se podnese sama tužba.“
Igor Ličina, programski službenik u Misiji OSCE-a u BiH, kazao je da nema puno podignutih optužnica u slučaju krivičnih predmeta klevete, ali ima veoma mnogo krivičnih prijava koje su podnesene pred okružnim tužilaštvima u RS-u.
„Dobra okolnost u svemu tome da je jedan značajan broj tih predmeta odbačen već u ranoj fazi prije podizanja optužnice. Dakle za sada imamo samo jednu potvrđenu optužnicu, nije bio u pitanju novinar. Naravno, nama su u posebnom fokusu krivične prijave protiv novinara koji su branitelji ljudskih prava i srećom nijedne potvrđene optužnice u ovom trenutku nemamo, iako to ne znači da se situacija neće u bilo kojem trenutku preokrenuti.“
Ličina je ponovio kako OSCE i ostale međunarodne organizacije pogotovo Vijeće Evrope, EU, UN zagovaraju dekriminalizaciju klevete u RS.
„Obzirom da nisu uspjeli napori da se zaustavi taj korak, mi sa svoje strane možemo da budemo prisutni na svakom suđenju, pogotovo kad se radi o novinarima, braniteljima ljudskih prava, organizaciji civilnog društva, ali i svi ostali. Zato što ovo nije problem samo za medijsku zajednicu. Stav je OSCE-a, svih drugih međunarodnih organizacija, da niko ne treba biti krivično progonjen ili krivično kažnjavan zbog napisane ili izgovorene riječi.“
Također, na konferenciji je kazano da je liniji za pomoć novinarima jako važan predsudski postupak koji je često teži od samog sudskog postupka. Što se tiče posljednjeg, sve više se primjenjuje praksa Evropskog suda za ljudska prava kao i odluke Ustavnog suda BiH koje omogućavaju zaštitu slobode izražavanja.