Tri četvrtine neplaćenog ženskog rada obavljaju žene i djevojčice

Prilog Indira Šehić

Žene u BiH provode više od 6 sati dnevno brinući o drugima – bilo da su u pitanju članovi porodice, djeca ili rodbina. Istovremeno, muškarci posvećuju polovinu tog vremena istim aktivnostima. Većina tih poslova koje žene obavljaju podrazumijeva neplaćeni rad u kući. Zbog ovog problema tema sjednice Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH bila je „Ekonomija brige i neplaćeni rad žena.“

Komisija za jednakopravnost spolova namjerava učiniti sve kako bi ukazali šta je potrebno uraditi kroz sistem, prvenstveno socijalne politike i rada, da bi žene bile manje opterećene neplaćenim ženskim radom. A takvog rada je mnogo. Alma Kratina, predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Federalnog parlamenta:

„Sama činjenica da tri četvrtine neplaćenog ženskog rada vrše žene i djevojčice ukazuje na to koliko su one u nekom podređenom položaju. Nemaju jednake mogućnosti da se ostvare na tržištu rada, ali ni da napreduju na svojim radnim mjestima.“

Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike, iskazao je spremnost da se, pored postojećih zakonskih regulativa, koji se odnose na zakon o socijalnim uslugama, primijene i rezultati nedavno provedene studije:

 „Mi ćemo, kroz ostale zakone, posebno kroz Zakon o radu, kroz Zakon o PIO, raditi na unapređenju – i prava i položaja žene na području Federacije BiH. I, ja se nadam, da ćemo u tome imati podršku svih segmenata društva.“

Iako je samo 33% žena u BiH aktivno na tržištu rada u odnosu na skoro 52% muškaraca, 85% žena kuha barem jednom dnevno. Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorka UN-a u BiH:

 „Žene se suočavaju sa nejednakostima u svakom aspektu svog života. A, jedna od njih je ukorijenjena rodna podjela neplaćenog rada u oblasti brige i njege. Pozivam sve da prepoznaju vrijednost neplaćenog rada. Da se zalažu za preraspodjelu rada u oblasti brige i njege između žena i muškaraca, ali i između pojedinaca, te države i privatnog sektora.“

Žene u BiH su najmanje zastupljene na tržištu rada. Od donošenja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH i dalje je žena, u svim segmentima i sferama društva, itekako podzastupljena, smatra Lejla Hodović iz Gender centra Federacije BiH:

 „Usklađivanje privatnog i profesionalnog života nije samo stvar lične odluke ili načina života. Odnosno, dogovora u balansu između partnera. To je zapravo jedna strukturalna odrednica same države kroz uvezivanje svih institucija, horizontalno i vertikalno.“

Segment ekonomije brige i neplaćeni rad žena veoma je zanemaren, što se treba promijeniti. Eva Smedberg, šef Razvojne komponente Švedske ambasade:

 „Njihov angažman nije kompenziran na odgovarajući način, što često ima negativan učinak na ekonomsko osnaživanje žena, ali isto tako i njihovo učešće u radnoj snazi.“

Žene su okosnica bh. društva i često preuzimaju obaveze koje državne službe nisu u mogućnosti. Ingrid Macdonald:

 „Ženama i muškarcima u BiH potrebna su rješenja koja će uspostaviti sistem podrške i njege koji su zasnovani na ljudskim pravima, rodno osjetljivi, inkluzivni za osobe sa invaliditetom i da uzimaju u obzir godine starosti i unaprijede socioekonomski napredak.“

Žene, koje su zvanično zaposlene, dvostruko su opterećene. Jer, nakon radnog dana kod poslodavca, počinju još jedan besplatan radni dan u kući. Jer, to se smatra društveno uobičajenim i očekivanim. Uz to, podrazumijeva se da je to njihova obaveza odgovornost.