Treći Sarajevski dijalog o migracijama
Na Jahorini je počeo treći Sarajevski dijalog o migracijama, koji je okupio stručnjake iz oblasti migracija, predstavnike međunarodnih organizacija i brojne ambasadore. Tema ovogodišnje konferencije je unapređenje deklaracije o održivom upravljanju migracijama na zapadnom Balkanu, usvojene prošle godine u Skoplju. Poruka skupa je da zemlje Zapadnog Balkana samo ujedinjene mogu da se izbore sa problemom ilegalnih migracija i trgovine ljudima.
Među brojnim gostima na Jahorini su ministri unutrašnjih poslova ili sigurnosti Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore, Srbije, Švedske, Austrije, Rumunije i Bugarske, te predstavnici međunarodnih organizacija uključenih u rješavanje problema migracija. Evropska unija i regija zapadnog Balkana izloženi su tokom posljednjih godina konstantnim valovima migracija, koje nisu samo demografski i socijalni, nego i sigurnosni izazov. Stoga, evropske i zemlje regije moraju raditi zajedno na suzbijanju ilegalnih migracija, poruka je sa skupa koji su zajedno organizovali Ministarstvo sigurnosti BiH i Švedsko predsjedništvo Vijećem Evropske unije, uz podršku Međunarodne organizacije za migracije. Državni sekretar Švedske za migracije Endres Hol (Anders Hall):
„Zemlje Zapadnog Balkana su istinski partneri Evropskoj uniji i svi zajedno možemo doprinijeti stabilnosti, kako Evropske unije, tako i ove regije.“
Cilj ovogodišnjeg okupljanja je definisati konkretne mjere za ispunjavanje obaveza iz Skopske deklaracije. Podsjetimo, riječ je o dokumentu usvojenom u novembru prošle godine u Skoplju, koji se bavi problemom krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te sveobuhvatnim pristupom upravljanju migracijama. Situacija u Bosni i Hercegovini posljednjih mjeseci je stabilna, ali ilegalne migracije predstavljaju, prije svega, prijetnju sigurnosti, upozorio je ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić:
„Mi na prostoru zapadnog Balkana se u migrantskoj krizi ne nosimo samo sa humanitarnim aspektom nego i sa bezbjednosnim i političkim izazovima. Migrantska kriza sa sobom nosi izazove u vidu raznih oblika kriminaliteta...“
Istovremeno sa otvaranjem konferencije, objavljena je i informacija o zaustavljanju gradnje pritvorskih jedinica u Migrantskom kampu Lipa kod Bihaća. Vijest je potvrdio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić. Podsjetimo, gradnja pritvorskog centra prije nekoliko mjeseci podigla je mnogo prašine, jer je cijeli projekat bio obavijen velom tajne. Centrom je trebalo da upravlja Ministarstvo sigurnosti BiH, a služio bi za privremeno pritvaranje migranata koji predstavljaju potencijalnu prijetnju, dok traje istražni postupak. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić više puta se žalio da postavlja pitanja na koja ne dobija odgovor:
„Ko je uspostavio detencijski centar, da li ima potrebno odobrenje, za koju namjenu, svrhu je uspostavljen, dakle, sve su to pitanja na koja nemamo konkretne odgovore. Prema nezvaničnim informacijama, detencijski centar je finansiran od strane Evropske unije, putem jedne nevladine organizacije koja u proteklom periodu, dakle, u svih ovih nekoliko godina koliko Bihać prolazi kroz migrantsku krizu, nikada nije djelovala na ovom području. Riječ je o Međunarodnom centru za upravljanje migracijskim politikama.“
Lokalne vlasti poručuju da su spremne za saradnju kad je riječ o upravljanju migracijama, ali s pravom očekuju transparentnost i od partnera u tom projektu.