Tematska sjednica u PSBiH- Izvoznu privredu pripremiti za implementaciju sistema trgovine karbonom
(Izvor: Fena/Hazim Aljović)

Tematska sjednica u PSBiH- Izvoznu privredu pripremiti za implementaciju sistema trgovine karbonom

Predsjedavajuća Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Ermina Salkičević - Dizdarević izjavila je danas da se procjenjuje da bi eventualni gubici za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko ne uđemo u sistem koji reguliše emisije ugljika u međunarodnoj trgovini (CBAM), iznosili oko 300 miliona KM.

Uoči današnje tematske sjednice ove komisije pod nazivom “Kuda ide energetski sektor u BiH – utjecaj CBAM-a na gospodarstvo Bosne i Hercegovine, Salkičević - Dizdarević je rekla da se radi o veoma važnoj temi za građane i privredu BiH, te podsjetila da mehanizam CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) stupa na snagu 1. januara 2026. godine.

CBAM zapravo predstavlja instrument Evropske unije za postavljanje pravedne cijene karbona emitovanog tokom proizvodnje proizvoda koji ulaze u EU, s ciljem podsticanja čiste industrijske proizvodnje u zemljama izvan EU.

- Postoji nekoliko scenarija i o tome ćemo razgovarati na sjednici. To znači da imamo opciju da sav porez koji svakako moramo platiti za pet industrija, vrlo važnih u BiH, ide u budžet EU, da sav porez koji svakako moramo platiti ide u budžet BiH ili da napravimo neki mehanizam u kojem ćemo u prelaznom periodu dio poreza uplaćivati u budžet EU, a dio poreza da ostaje u budžetu BiH i da se poslije koristi za razvojne svrhe i da se privredi olakša prilagodba zelenoj agendi kojoj svakako težimo – izjavila je Salkičević - Dizdarević.  

Tematska sjednica organizovana je u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH (VTK BiH) čiji je potpredsjednik Zdravko Marinković rekao da u posljednje dvije, tri godine neprestano pričamo o zelenoj i cirkularnoj ekonomiji, obavezama iz Sofijske deklaracije, ali da sve to nekako prolazi tiho i bez neke velike pažnje onih koji trebaju da se sa time značajnije uhvate u koštac.

-  U okviru te zelene ili cirkularne ekonomije imperativan i gorući problem koju će pogoditi izvozno orjentisanu privredu BiH tiče se upravo CBAM-a  i ključno je pitanje konkurentnost, odnosno želimo li da naša privreda i dalje bude konkurentna u granicama mogućeg ili ćemo dozvoliti da konkurentnost naše privrede padne sa uvođenjem CBAM-a. Imamo još godinu ipo dana do početka primene obračuna i vrijeme je jako kratko imajući u vidu da se radi o vrlo komplikovanom i kompleksnom poslu – naveo je Marinković, te podsjetio da na evropsko tržište izvozimo više od 70 posto svojih roba.

Privredne komore u Bosni i Hercegovini koje se bave tom problematikom, dodao je Marinković, na raspolaganju su privrednicima i vlastima da bi se našla najbolja rešenja.

Šef kooperacija Delegacije Europske unije u BiH Stefano Ellero je rekao da je CBAM mehanizam važna tema za BiH i izvozno orjentisana preduzeća.

- Razlog što Evropska unija oporezuje države i nameće poreze svim državama koje izvoze u EU je zato što žele da postignu karbonsku neutralnost do 2050. godine. Postoje neke mjere koje se mogu primjeniti da bi se to olakšalo i mi pružamo svu podršku Bosni i Hercegovini kako bi što lakše provela te reforme - dodao je Ellero.

federalna.ba/Fena

PSBiH