Svjetska zdravstvena organizacija - 75 godina rada na unapređenju zdravlja

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) osnovana je 1948. godine kao specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija (UN) za pitanja zdravlja. Njen statut definira zdravlje kao stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti. To je naglašeno opredjeljenjem ove organizacije za „Zdravlje za sve”, koje počiva na demokratskoj ideji da su svi ljudi rođeni jednaki, navodi u svojoj poruci povodom Svjetskog dana zdravlja i 75 godina postojanja SZO, specijalni predstavnik Ureda SZO-a u BiH dr.Erwin Cooreman.

Njen statut bio je dokument bez presedana u svijetu koji se oporavljao od razaranja izazvanog Drugim svjetskim ratom, čime su postavljeni temelji drugačijeg vrednovanja života svakog pojedinca. Ali šta, zapravo, znače Statut i njegovi principi? Pozivom da zdravlje beskompromisno bude osnovno pravo svakog ljudskog bića i temelj kolektivnog mira i sigurnosti, SZO se trudila i nastavlja ulagati napore u dokazivanju svoje posvećenosti tim principima.

Već dugi niz godina, SZO se bavi ključnim izazovima: stoji na čelu napora da se poboljšaju uvjeti u društvu kako bi se ljudi rađali, rasli, radili, živjeli i starili u dobrom zdravlju.  Organizacija je imala i centralnu ulogu u globalnom promoviranju uključivanja pitanja roda i invaliditeta. Međutim, napredak u ovim oblastima stalno ugrožava i dalje prisustvo nejednakosti u zdravlju. Cilj postizanja zdravlja za sve ostaje jednako važan danas kao i prije 75 godina.

Deklaracijom iz Alma-Ate (1978) članice su postavile temelje primarne zdravstvene zaštite kao ključnog elementa zdravstvenih usluga kojima se poboljšava zdravlje ljudi. Napredak ostvaren u protekle četiri decenije bio je značajan, mada neujednačen usprkos ovom solidnom temelju. Najmanje polovina svjetske populacije nema adekvatan pristup osnovnim zdravstvenim uslugama, kao što su: liječenje zaraznih i nezaraznih bolesti, zaštita zdravlja majke i djeteta, zaštita duševnog zdravlja, te zaštita seksualnog i reproduktivnog zdravlja. Čak i danas, primarna zdravstvena zaštita ostaje ključan put do postizanja Cilja održivog razvoja UN-a (SDG) broj 3 - osigurati zdrav život i zalagati se za blagostanje svih pojedinaca u svakom životnom dobu - kao i nekoliko drugih ciljeva održivog razvoja, čije kvantifikovane rezultate treba postići do 2030. godine. 

Jedan od ključnih zadataka Svjetske zdravstvene organizacije je sprječavanje, ublažavanje i suzbijanje smrtonosnih infekcija. Kao rezultat globalnog partnerstva bez presedana, SZO je 1980. godine potvrdila da su male boginje (variola vera) iskorijenjene. Male boginje su izuzetno zarazna i smrtonosna bolest koja je samo u 20. stoljeću odnijela oko 300 miliona života. 

Osim toga, SZO je imala ključnu ulogu u smanjenju rizika prisutnih u međunarodnom saobraćaju i trgovini.  Po osnovu Međunarodnog zdravstvenog pravilnika iz 2005. godine, 196 zemalja članica sada ima obaveze i prava u slučaju događaja i vanrednih situacija u sferi zaštite javnog zdravlja koje potencijalno mogu preći međunarodne granice. 

Početkom 2020. godine, svijet je bio na pragu iskorijenjivanja još dvije bolesti - dječije paralize i drakunkulijaze (bolest gvinejskog crva). Zahvaljujući podršci partnera, intervencije u okviru Globalne inicijative SZO za iskorjenjivanje dječije paralize  zaustavile su širenje divljeg soja poliovirusa za 99,9%, dok se broj oboljelih od drakunkulijaze smanjio sa 3,5 miliona u 1986. na samo 13 u 2022. godini.

SZO je imala pionirsku ulogu u nabavci vakcina za prevenciju bolesti. Organizacija je 1974. godine uspostavila Program proširene imunizacije s ciljem da podrži uvođenje vakcina širom svijeta, i to istovremeno za više bolesti koje uglavnom pogađaju djecu, nastojeći da niko ne bude izostavljen. Danas postoje vakcine koje nas štite od više od 20 po život opasnih bolesti i svim ljudima, bez obzira na godine,  omogućavaju duži, zdraviji i produktivniji život.

Svake godine, imunizacija protiv tetanusa, velikog kašlja, gripa i morbila spasi 3,5 do 5 miliona života. Neke smrtonosne bolesti sada polako nestaju iz našeg kolektivnog sjećanja; iz tog razloga, neki problematiziraju nastavak vakcinacije protiv ovih bolesti s obzirom na to da se potreba za vakcinacijom u manjoj mjeri naglašava kada je riječ o eboli, majmunskim boginjama, žutoj groznici i koleri.

2021. godine, uvedena je nova vakcina protiv malarije - prva protiv parazita - sa obećavajućim rezultatima: godišnje će spasavati na hiljade mladih života. Vakcina protiv infekcije humanim papiloma virusom štiti od raka koji bi se eventualno pojavio mnogo kasnije u životu. SZO sarađuje sa zemljama na realizaciji Programa imunizacije do 2030. sa ciljem izgradnje svijet u kojem bi svi ljudi, u svim krajevima svijeta, vidjeli dobrobit vakcinacije u obliku dobrog zdravlja i  blagostanja.

2003. godine, države članice SZO usvojile su prvi sporazum u sferi zaštite javnog zdravlja na svijetu - Okvirnu konvenciju o kontroli duhana (FCTC). Konvencija, koji danas ima snagu zakona u 181 zemlji članici, štiti sadašnje i buduće generacije od razornih posljedica duhana. Do 2021. godine, konzumacija duhana smanjena je u 150 zemalja upravo zahvaljujući primjeni FCTC.

2015. godine, SZO je izradila globalni akcioni plan kojim je upozorila svijet na otpornost na antimikrobne lijekove i mobilisala zemlje na otkrivanju, sprječavanju i reagovanju na rizik da terapija protiv nekoliko bolesti koje izazivaju bakterije, kao što su upala pluća, tuberkuloza, gonoreja i salmoneloza, postane nedjelotvorna. U saradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu, Programom za zaštitu životne sredine Ujedinjenih naroda i Svjetskom organizacijom za zdravlje životinja, SZO je oformila savezništvo ’Jedno zdravlje’ posvećeno borbi protiv tzv. antimikrobne rezistencije širom svijeta. Agencije su potpisale revolucionarni sporazum 2022. godine s ciljem jačanja saradnje na stvaranju održive ravnoteže i poboljšanju zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta i životne sredine, čime daju doprinos zdravstvenoj sigurnosti na globalnom nivou.

Uspješni rezultati u medicini ostvareni u proteklim decenijama ne bi bili mogući bez fokusa i posvećenosti SZO naučno-istraživačkoj djelatnosti i inovacijama. 1972. godine, SZO je uvela Specijalni program za istraživanje i obuku u domenu reproduktivnog zdravlja ljudi, posvećen istraživanju seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava, što je rezultiralo jednim od najvećih dostignuća u oblasti javnog zdravlja, a tiče se zdravlja žena i djece.

Oblikovanje programa istraživanja u oblasti medicine osnovna je djelatnost SZO od njenog osnivanja. Stručnjaci SZO svakodnevno prikupljaju najbolje naučne dokaze o širokom spektru pitanja koja utiču na zdravlje - od anemije do transmasti, hepatitisa i hipertenzije, do zdravstvenih sistema. Rigorozno analiziraju dokaze i konsultuju se sa stručnjacima, političarima, ljudima iz prakse i građanskim organizacijama u svrhu definisanja standarda i pripreme smjernica za oblikovanje boljih politika za poboljšanje zdravlja ljudi.

U 21. stoljeću kao dobu tehnologije, SZO se stara da se u radu rukovodi isključivo naukom. U sklopu svog programa transformacije iz 2019. godine, formirano je Odjeljenje za nauku, koje se bavi svim oblastima zaštite javnog zdravlja, a ova odluka pokazala se blagovremenom u borbi protiv pandemije COVID-19, posebno kada je bilo potrebno reagirati u kratkom roku, s rigoroznim naučnim podacima, i koordinirati brz razvoj i distribuciju vakcine, uz akcenat na pravičnosti. Pored toga, SZO je 2021. godine osnovala Naučno vijeće, savjetodavno tijelo koje okuplja vrhunske naučnike iz cijelog svijeta i daje savjete o novim, prioritetnim naučnim pitanjima i tehnologijama koje mogu imati direktan uticaj na globalno zdravlje i poboljšavati ga.

Iako program suzbijanja zaraznih bolesti nije dovršen, urgentnija problematika, kao što su duševno zdravlje, gojaznost ili hipertenzija, danas donose sve veće izazove koji zahtijevaju nova rješenja i obnovljenu energiju. Tri godine pandemije Covid-19 razotkrile su nedostatke u zdravstvenim sistemima širom evropske regije SZO i globalno, dodatno naglašavajući velike nejednakosti koje utiču na pristup zdravlju u okviru jedne zemlje i u odnosu na druge zemlje. Evropska regija nije pošteđena vanrednih situacija u oblasti zdravstva koje se javljaju sve češće, kao što su: Covid-19, majmunske boginje, padom kolektivnog imuniteta od dječije paralize, ili događaji u vezi klimatskih promjena i ratnih sukoba. Ova takozvana „permakriza“ ugrožava zdravlje miliona ljudi, preopterećuje zdravstvene sisteme širom regije i prijeti da preokrene s mukom ostvarene rezultate u prethodnim decenijama.

Neophodan je dvodimenzionalni pristup rješavanju ovih vanrednih situacija i izgradnji zdravstvenih sistema otpornih na takve šokove, kao i u svrhu sprječavanje i borbi protiv tihih, ali ne manje opasnih ubica kao što su rak, bolesti srca, bolesti povezane sa alkoholom i duhanom i epidemija gojaznosti. Rad na ovom širokom spektru zdravstvenih izazova i njihovih determinanti zahtijeva političku posvećenost na najvišim nivoima, velika ulaganja u komponente zdravstvenog sistema, s posebnim akcentom na usluge primarne zdravstvene zaštite, prihvatanje digitalnih inovacija, saradnju različitih sektora i veze sa srodnim disciplinama koje, na primjer, daju uvid u bihejvioralna i kulturološka pitanja.

Uspjehe u zaštiti javnog zdravlja omogućilo je neumorno pregalaštvo čitavih generacija medicinskih i drugih radnika u zdravstvu širom svijeta. Upravo ljudi čine najveće bogatstvo svakog zdravstvenog sistema. SZO promoviše doprinos medicinskih radnika koji su i omogućili da se dođe do svih prekretnica u zaštiti zdravlja, od iskorjenjivanja malih boginja do drastičnog napretka u liječenju HIV-a. Univerzalna pokrivenost zdravstvenim uslugama nije moguća bez istaknutog položaja medicinskih radnika u svim zdravstvenim ustanovama, a naročito ustanovama primarne zdravstvene zaštite.

Kroz navedene i mnoge druge inicijative, SZO se brine da zdravlje ostane u vrhu prioriteta, vodeći računa da nova sredstva i proizvodi dođu do svih ljudi kojima su potrebni, zaključuje u svojoj poruci povodom Svjetskog dana zdravlja specijalni predstavnik Ureda SZO-a u BiH dr.Erwin Cooreman.

federalna.ba/Fena