Svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine Federalni radio čestita Dan državnosti

25. novembar  Dan je državnosti Bosne i Hercegovine.

25. novembra 1943. godine održano je prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), u Mrkonjić Gradu. 
Odlukom  o obnovi državnosti BiH, potvrđene su njene istorijske granice, koje su datirale još iz vremena srednjovjekovne Bosne, te je Bosna i Hercegovina definisana kao jedna od šest ravnopravnih republika u tadašnjoj Jugoslaviji.
25. novembra 1943. godine Bosna i Hercegovina je, dakle, obnovila svoju  državnost ali važno je reći i ustavnost i koju je izgubila 1463. godine, kada je Bosna potpala pod upravu Osmanske imperije.
Nakon nekoliko dana pomenuta odluka ZAVNOBIH-a je potvrđena i ozvaničena na Prvom zasjedanju AVNOJ-a, odnosno Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, u Jajcu. 
 BiH, nakon što je oslobođena 1945. godine, dobila zastavu i grb, koji su bili njeni prepoznatljivi i glavni simboli za vrijeme socijalizma, sve do 1992. godine i početka agresije na BiH.
Ono što je najvažnija činjenica i zaključak zasjedanja ZAVNOBiH-a, je upravo činjenica da je Bosna i Hercegovina, odlukom na ovom zasjedanju, definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava. Treba dodati da je ovu odluku na zasjedanju ZAVNOBIH-a potvrdilo i izglasalo 247 vijećnika ZAVNOBIH-a, svih bh. naroda. 
 Savremenu BiH određuje Daytonski mirovni sporazum, Ustav BiH i dogovor tri konstitutivna naroda. 
U entitetu RS stav je da nema ZAVNOBIH-a bez AVNOJA.
Za razliku od Federacije, u manjem entitetu Bosne i Hercegovine 25. nije praznik. Republika Srpska svoj praznik obilježava 9. siječnja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada je "Skupština srpskog naroda u BiH", proglasila Republiku Srpsku.
Dan državnosti. Godišnjica ZAVNOBiH-a jedan je od najbitnijih povijesnih događaja za BiH i od velike je važnosti stvarati uvjete da u javnom prostoru debata o našoj velikoj povelji slobode “živi” trajno a ne samo kao jednodnevna svetkovina bez zbiljskog razumijevanja epohalnog značaja sva tri zasjedanja zemaljskih vijeća. – ne prošlosti, nego sadašnjosti i budućnosti bosanskohercegovačke magne charte libertatum,  naglašava prof.dr. Nerzuk Ćurak.
Sve države Zapadnog Balkana su zatvorena društva i prvi korak jeste kako od njih napraviti otvorena društva. Problem je jer više nema ljudi, oni odlaze. Na ovim prostorima više neće biti ni Srba, ni Hrvata, Bošnjaka ili ostalih naroda, doći će neki novi ljudi i više neće imati ko ni da čuje ove poruke .
Sva tri ZAVNOBIH-a (Mrkonjić Grad 1943, Sanski Most 1944. i Sarajevo 1945.) sve unutar i oko ZAVNOBIH-a, golemo je povijesno naslijeđe za Bosnu i Hercegovinu, zemlju kojoj značajan broj političkih aktera ne dozvoljava da bude država, ili, ako već hoće da ima državni status u povijesti, taj status mora biti radikalno nedržavni – samo ako iznutra nije država, nacionalistički akteri dozvoljavaju Bosni i Hercegovini da bude država. 
O tom zajedništvu, o osjećaju za Drugoga, o prirodnosti bosanskohercegovačkog otpora kao integralnog otpora tokom narodnooslobodilačke borbe, o ispoljavanju brige za pripadnike drugih bosanskohercegovačkih etnonacionalnih zajednica u vrijeme Drugog rata dojmljive redove ispisao je Avdo Humo u knjizi Moja generacija: “U vrijeme stvaranja narodnooslobodilačkog pokreta i prvih partizanskih akcija osjetilo se da postoji ogorčenje kod većeg dijela muslimanskih gradskih masa zbog progona i masovnih ubistava srpskog naroda. Kod nekih su to bili čisto humani razlozi ili vjerski, kod drugih humano-politički uz razmišljanje šta sutra može biti s Muslimanima ako se ustaška vlast uvjeri da su i oni protiv ustaške države? Neće li ta ista banda zločinaca početi masovno da ubija i Muslimane, da pljačka njihovu imovinu i deportuje ih u logore – kao što danas čini sa srpskim narodom?”
Ovakav način razmišljanja utkan je u tkivo ZAVNOBiH-a, nažalost nepoznat mladoj generaciji današnje Bosne i Hercegovine, pa se takav oblik brige za ugroženog Drugog unaprijed tretira kao nemogućnost .
Nažalost, veliki nacionalizmi male zemlje onemogućili su antifašističko naslijeđe ZAVBOBIH –a.
ZAVNOBiH i danas ostaje najbolja povelja slobode koju možemo darovati onima što dolaze iza nas. 
U ANUBiH je promovisana knjiga akademika Mirka Pejanovića, koja govori o državnosti Bosne i Hercegovine kroz dva stoljeća
Knjiga “Državnost Bosne i Hercegovine u XX. i XXI. stoljeću” nastajala je, prema riječima autora akademika Mirka Pejanovića, cijelu deceniju.
- U izradi više zasebnih studija koje čine cjelinu knjige sa odabranim multidisciplinarnim pristupom: društveno-istorijskim, politološkim i pravnim, kazao je Pejanović.
Ponosan je što je BiH sa ukupnim identitetom, kulturnim historijskim, društvenim, političkim... u svim historijskim izazovima u ova dva stoljeća pronalazila rješenje za svoju budućnost.
- U tome su učestvovale sve njene snage. Pronašao sam zrnevlje o referendumu koje govori da su građani BiH nadišli suprotstavljenu političku borbu u višepartijskom parlamentu i donijeli odluku o suverenom i nezavisnom državnopravnom statusu, govori Pejanović.
A to je, smatra on, omogućilo BiH ne samo da postane članica Ujedinjenih nacija nego da postani stvarni, sastavni dio evropskog svijeta.
Sada BiH vidi kao brod koji se treba zaustaviti u Bruxellesu, odnosno Evropskoj uniji.
Prof. dr. Asim Mujkić sa FPN-a govorio je o rađanju modernog političkog subjektiviteta BiH.
- Govorimo o dva zasjedanja ZAVNOBiH-a, koja su izuzetno važna, ali rat u BiH nas je natjerao na traganje za novom artikulacijom političkog subjektiviteta, govori Mujkić.
- I danas smo zatečeni kompleksnošću ove zemlje, kako naći formulu koja će različitosti pretvoriti, ne u podjelu, nego u snagu, ističe Mujkić, smatrajući da se to uspjelo u Mrkonjić-Gradu 1943. godine.
- Politički subjektivitet se tad definirao kao ni srpski ni hrvatski ni muslimanski, nego i srpski i hrvatski i muslimanski, podsjeća Mujkić i dodaje da to znači kako niti jedan narod u BiH ne može biti slobodan ukoliko istovremeno takvim nisu i druga dva.
- Dakle, narodi samo zajedno čine, putem sudioništva sa drugima, jedinstveni politički subjekt. Nijedan od njih ne može polagati pravo niti na cjelinu niti na dio te cjeline, pojašnjava Mujkić.

Danas, navodi, imamo drugačiju interpretaciju, jer nacinonalisti žele vidjeti tri politička subjekta, a problem vidi i u različitom pogledu na kontinuitet BiH.
- U BiH je stalna borba između onih snaga koji u BiH vide diskontinuitet, nikakav identitetski kontinuum, smatraju BiH slučajnim zbirom, te onih koji vide kontinuitet, da postoji trajanje kroz stoljeća, cijeni Mujkić.
Prof. dr. Husnija Kamberović sa Filozofskog fakulteta smatra da je ovo iznimno važna knjiga za našu nauku i društvo.
- Vrlo je precizno Pejanović detektovao ključne dokumente na kojima se izgrađivala bh. državnost. Uspješno pokazuje kako se mijenjaju oblici državnosti, ali da suština ostaje ista, smatra Kamberović i napominje da je akademik Pejanović aktivni sudionik burne bh. historije.
- Pokazao je s kakvim se sve izazovima BiH suočila kada se dvojilo između toga da li dozvoliti formiranje stranaka na etničkoj osnovi ili ne, kaže Kamberović.
Nijedan narod u BiH ne može biti slobodan ukoliko istovremeno slobodna nisu i druga dva, kaže Mujkić
Knjiga pokazuje, smatra on, svu kompleksnost odnosa vladajućih stranaka prema BiH i Jugoslaviji, a zaključak je, nastavlja profesor, da su se politički pluralizam i njegova struktura odvijali u nepovoljnom društveno-historijskom kontekstu, s kojim su se političke snage i građani BiH morali nositi 90-ih, ali i sada.
”Od sedam članova Predsjedništva, četiri su iz opozicionih stranaka, ali u svom praktičnom djelovanju, ono nije funkcionisalo na osnovi vladajuće stranke i opozicija. Ujedinjenost je bila oko očuvanja države BiH, napisao je Pejanović u knjizi..
Knjigu je promovisao i akademik Ivan Cvitković i istakao  vrijednosti za koje se Pejanović zalaže.
- Kada je riječ o BiH, on je za njenu cjelovitost zasnovanu na vrijednostima ZAVNOBiH-a, za ulazak BiH u EU i NATO, za ravnomjeran razvoj svih područja u BiH, nabrojao je akademik Cvitković i podvukao da je autor knjige oštar protivnik nacionalizma.
Nacionalizam je negacija ideje države BiH, citirao je Pejanovića i naveo da se on zalaže za ravnopravnost svih naroda BiH, toleranciju, povjerenje i pomirenje.
Prvim zasjedanjem ZAVNOBiH-a 1943. godine u Mrkonjić-Gradu održana je skupština antifašista BiH. Mnogi od njih su došli iz krajeva gdje se već ratovalo i oni su tokom dva dana odlučivali i odlučili da njihova domovina dobije status federalne državne jedinice ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Crnoj Gori. BiH je nakon viševjekovne egzistencije pod tuđinskom vlašću, iako u svojoj teritorijalnoj i upravnoj cjelini, stekla državnost i uspostavila se kao federalna jedinica unutar demokratske Jugoslavije“, naveo je akademik Pejanović.
Značajnu ulogu u uspostavljanju BiH kao ravnopravne jedinice u Jugoslaviji imao je Josip Broz Tito.
„Tito je tada rekao da su narodi BiH masovno učestvovali u narodnooslobodilačkom ratu i zaslužuju federalnu državnu jedinicu unutar Jugoslavije, ravnopravnu Srbiji i Hrvatskoj. Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a 1944. godine održano je u Sanskom Mostu u svojstvu skupštine, a donijeta je poznata deklaracija o pravima građana BiH. Na trećem zasjedanju u Sarajevu 1945. godine ZAVNOBiH je preimenovan u Narodnu skupštinu. Ta Narodna skupština će potom donijeti odluku o izboru Ustavotvorne skupštine koja dva mjeseca kasnije donosi prvi ustav BiH“, podvukao je akademik Pejanović.
Odlukama ZAVNOBiH-a obnovljena je državnost BiH, nakon srednjovjekovne samostalnosti. Proces nastavljen je Dejtonskim mirovnim sporazumom, a bit će završen integracijom države u EU i NATO savezu, mišljenja je Mirko Pejanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.
„Dejton je stvorio jednu pretpostavku, u čijoj realizaciji učestvuje i institucije međunarodne zajednice, a to je da BiH u miru izvede proces integracija u EU i NATO savez. Tada će se u osnovi, kroz europske standarde, dograditi Dejtonski mirovini sporazum u svim aspektima, pa i aspektima ustavnih reformi. Time će BiH doći do one tačke koju zovemo kraj istorijskog procesa internacionalizacije bosanskog pitanja, a to je izgradnja države BiH do njene samodrživosti, kao članice EU i NATO saveza“, ocjenjuje Pejanović.
Integrirana Bosna i Hercegovina, u kojoj će svi narodi imati jednaka prava, može ići naprijed. Na takvm postulatima utemeljene su i odluke ZAVNOBiH-a, . BiH nema alternative “ 
Svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine Federalni radio čestita
 Dan državnosti ! ( Dunja Jelovac )