Švedska i Finska spremne odgovoriti na ruske prijetnje i aktivnosti

Švedska i Finska spremne su suprotstaviti se svim mogućim ruskim aktivnostima i odgovoriti na prijetnje, poručili su danas u Helsinkiju šefovi diplomatija dviju zemalja koje bi uskoro mogle predati zahtjev za članstvo u Sjevernoatlanski savez (NATO).

"Sve političke stranke sada raspravljaju o članstvu u NATO-u u švedskom parlamentu, a odluka se očekuje 13. maja", rekla je Ann Linde na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim finskim kolegom Pekkom Haavisto u Helsinkiju, u Finskoj, gdje je bila u službenoj posjeti.

"Ukupni utisak je da će, ako Švedska i Finska apliciraju, to biti pozitivno primljeno od članica NATO-a", rekla je ona.

Napominjući da su švedsko-finski bilateralni odnosi "jedinstveno široki", Linde je rekla da će odluka Finske o članstvu u NATO-u imati značajan uticaj na Švedsku po tom pitanju.

Na pitanje kakva bi bila reakcija Rusije ako bi Švedska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u, Linde je rekla da sve pažljivo prate i spremni su se "suprotstaviti svim mogućim ruskim aktivnostima".

Odgovarajući na pitanje o članstvu Finske u alijansi, šef diplomatije te zemlje Haavisto je naveo da će njegova zemlja, ako se pridruži NATO-u, biti "doprinosilac sigurnosti".

"Imamo regrutnu vojsku i imamo rezervu od 280.000 vojnika za krizne situacije", objasnio je on, dodajući da ulažu i u novu vojnu opremu.

Dotičući se odnosa sa Švedskom, Haavisto je rekao da je ta susjedna zemlja njihov "najvažniji bilateralni partner".

"Biće veoma važno da Finska i Švedska donose odluke u istom pravcu i u istom vremenskom okviru, uz potpuno poštovanje nezavisnosti našeg donošenja odluka", rekao je on.

Na pitanje hoće li Finska i Švedska poduzeti zajedničke mjere kako bi se suprotstavile potencijalnom ruskom uticaju, Havisto je rekao:

"Naravno, ako naše sigurnosno okruženje bude izazovnije, možemo dodati to bilateralno planiranje, a ono uključuje sve sektore vojne saradnje, a sigurnosna saradnja je veoma duboka i spremna je odgovoriti na mnoge vrste prijetnji", rekao je finski premijer.

Prema medijskim izvještajima, Finska i Švedska su se dogovorile da sredinom maja zajedno podnesu zahtjeve za članstvo u NATO-u.

Dvije zemlje su zadržale strogu vojnu neutralnost tokom Hladnog rata i sklopile sporazum o partnerstvu s NATO-om 1995. godine.

Nakon što je Rusija pokrenula rat protiv susjedne Ukrajine, podrška članstvu u NATO-u značajno je porasla u obje zemlje.

Rusija je više puta izjavljivala da Finska i Švedska ne bi trebalo da uđu u NATO, a napad na u Ukrajinu je, između ostalog, pravdala ofanzivnim širenjem NATO-a na istok.

federalna.ba/AA