Stručnjaci: Uvođenje plavog dizela minimum pomoći poljoprivredi

Bosna i Hercegovina i dalje je jedina zemlja u Evropi u kojoj poljoprivrednici nemaju pristup subvencionisanom takozvanom plavom dizelu. U vrijeme rasta cijena goriva i repromaterijala, sve se češće postavlja pitanje koliko će obradivih površina biti zasijano i kako osigurati dovoljne robne rezerve hrane.

Rast troškova sjetve

Obični i plavi dizel potpuno su isti po sastavu, samo se razlikuju u boji, jer se na obični plaća PDV, a plavi je oslobođen poreza i koriste ga poljoprirednici kao vid rasterećenja i olakšica u kriznim situacijama. Cijena jedne litre dizela u BiH već je prešla tri marke, što se odmah odrazilo na sjetvu koja je već uveliko počela.

„Govorimo o mineralnim gnojivima kojih već nedostaje na tržištu, a koja su od 30 do 40 posto skuplja. Tako da je sjetva trenutno skoro 50 posto skuplja nego prošle godine“, kazao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Bićo.

Zahtjevi prema institucijama

Zahtjeve za plavi dizel, kaže Bićo, slali su institucijama. Odgovor iz robnih rezervi Federacije BiH bio je da oni ne mogu intervenisati prema poljoprivredi s gorivom jer ono prvenstveno služi za bolnice, vatrogasce i policiju.

„Rezerva se koristi u slučaju elementarnih nepogoda, prekida snabdijevanja, problema u željezničkom ili drumskom saobraćaju, odrona na putevima ili zatvaranja granica. Tada Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odlučuje kada, kome i na koji način se mogu koristiti te rezerve“, izjavio je predsjednik Uprave Terminala Federacije Bosne i Hercegovine Damir Kreso.

Kritike poljoprivrednika

Ovakvo objašnjenje ne prihvataju iz udruženja poljoprivrednika jer se prošle godine moglo izdvojiti skoro četiri miliona litara nafte za žetvu. Sada je situacija još alarmantnija.

I ekonomski stručnjaci stava su da je uvođenje plavog dizela minimum koji vlasti trebaju osigurati.

„Naše vlade imaju maćehinski odnos prema poljoprivredi. Mi još uvijek nemamo koncept plavog dizela. To je model koji imaju gotovo sve razvijene zemlje, jer omogućava poljoprivrednicima da kupuju jeftinije naftne derivate, smanjuju ulazne troškove i time stabilizuju cijene hrane“, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Aziz Šunje.

„Ne postoje nikakvi ekonomski razlozi da se ta mjera ne uvede. Bez pomoći i subvencija poljoprivredni proizvođači teško mogu opstati“, istakao je profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Adnan Rovčanin.

Različite mjere podrške

U RS-u kao mjeru rasterećenja poljoprivrednicima postoji tzv. regresirani dizel, to jeste subvencija u iznosu od pola marke po litru. Poljoprivreda bi trebala biti jedna od naših ključnih grana jer imamo sve pretpostavke da bude vrlo uspješna uz snažnije vladine mjere. Ukoliko je repromaterijal za sjetvu poskupio znači da će i žetva i cijene konačnih poljoprivrednih proizvoda rasti. 

federalna.ba