videoprilog Adise Smailagić (Svijet)

Stručnjaci upozoravaju: Argentini se sprema nova ekonomska katastrofa

Argentina, treća privreda u Latinskoj Americi, zaglavljena je u hroničnoj inflaciji, dvocifrenoj posljednjih 12 godina. Godišnja inflacija je sada odletjela u nebo – premašila je 104 posto. To je jedna od najviših stopa inflacije u svijetu. Cijene enormno rastu i niko više ne zna koliko šta košta. S inflacijom se suočavaju brojne zemlje svijeta čija se ekonomija nije oporavila od pandemije koronavirusa, a već je stigao drugi problem – ruska invazija na Ukrajinu. Ekonomisti upozoravaju – sprema se nova ekonomska katastrofa.

Finansijske i socijalne krize potresaju jednu od najvećih ekonomija Latinske Amerike - Argentinu. Teški dani postaju još teži jer cijene u toj zemlji doživljavaju zabrinjavajuću eskalaciju. Prema posljednjim podacima godišnja stopa inflacije dostigla je 104,3 posto. Najviše su to brojke još od vremena argentinske hiperinflacije ‘90-ih godina.

“Brojke vezane za inflaciju su, očito, veoma loše i nisu onakve kakve smo očekivali. Vlada ostaje čvrsto posvećena kontroli cijena, kontroli inflacije, smanjenju inflacije, i spriječavanju daljeg rasta cijena. Mogu obrazložiti podatke, ali obrazloženja nisu opravdanje za one koji svaki dan u prodavnicama vide novi skok cijena”, kazala je glasnogovornica Predsjedništva Argentine Gabriela Cerruti.

Inflacija koja je odletjela u nebo urušila je plaće i potrošačku moć građana. Rast cijena hrane i pića je drastičan i samo u februaru cijene su porasle 9,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. Cijene mesa su za mjesec dana porasle skoro 20 posto.

“Kada odem u kupovinu ne kupujem na kilogram. Kupujem na komad, bilo da govorim o luku, krompiru, šta god. Kupim dva tri artikla jer nikada neću imati dovoljno da kupim kilogram”, priča stanovnica Buenos Airesa Mercedes Villafane.

Mnogi od gotovo 46 miliona stanovnika Argentine nisu u stanju priuštiti osnovnu mjesečnu potrošačku korpu, čija se vrijednost procjenjuje na oko 850 dolara. Valja napomenuti da je prema službenoj statistici minimalna plaća u Argentini oko 334 dolara.

“Nije me stid već sam tužna. Toliko godina sam radila, čak i tokom pandemije, i kako sam na kraju završila”, ogorčena je stanovnica Buenos Airesa Paulina Najnudel.

U situaciji u kojoj inflacija maltene poništava platežnu moć građana, siromaštvo je poraslo na skoro 40 posto. Među djecom mlađom od 15 godina stopa siromaštva porasla je na 54,2 posto.

“Ne možete se hraniti kao ranije, posebno djeca – ne možete im svakog dana priuštiti mlijeko ili meso, jednostavno, ne može. Morate popuniti praznine povrćem i tjesteninom jer za meso nema novca, veoma je skupo”, ističe stanovnica Buenos Airesa Yanet Nazario.

Usljed povećanih troškova života sve je više beskućnika. Utočište, neki od njih već godinama, pronalaze na međunarodnom aerodromu u Buenos Airesu.

“Mnogo je ljudi koji spavaju na aerodromu, dolazi ih sve više. Ako dođete navečer vidjećete da je krcato. Sklanjamo se ovdje jer je hladno, ovdje barem možemo spavati”, priča beskućnica Laura Cardoso.

“Ako platim stanarinu – nemam za hranu. Ako platim za hranu – završim na ulici”, dodaje beskućnica Roxana Silva.

Galopirajuća inflacija koja potresa ekonomiju primorala je centralnu banku da poveća kamatne stope na 78 procenata. Iako argentinska vlada dugo pokušava ublažiti inflaciju, političke podjele su ugrozile ekonomiju. Prošlog ljeta u mjesec dana promijenjena su tri ministra ekonomije. U septembru su organizirani protesti, na kojima su Argentinci zatražili obuzdavanje rasta cijena. Pokušala je vlada nametanjem ograničenja cijena za mnoge proizvode obuzdati inflaciju, što su mnogi stanovnici pozdravili. Međutim, ekonomisti sumnaju da to može riješiti problem i procjenjuju da će inflacija i dalje rasti te ove godine premašiti 110 posto.

“Mnogo ljudi je uprkos tome što rade siromašno. Odnosno, registar zaposlenih sadrži ljude koji svakodnevno idu na posao, a ne mogu priuštiti osnovnu potrošačku korpu, a to znači da se suočavamo s općim napadom na radnike. To će kod velikog broja ljude u kratkom roku dovesti do ogorčenja”, ističe lider pokreta Strana radnika Eduardo Belliboni.

“Idem u Francusku. Idem tamo jer ovdje je za mene situacija teška. Moja plaća nije dovoljna za plaćanje stanarine. Mislim – koliko god da mi povećaju plaću, inflacija je pojede”, kaže Elizabet Barraza, stanovnica Buenos Airesa.

Analitičari podsjećaju da je prije Velike depresije, oko 1930. godine, Argentina bila među 10 najbogatijih zemalja svijeta po glavi stanovnika. Ali od 1950-ih, malo zemalja je kao Argentina provelo više godina u recesiji. I dalje su podeljeni oko stava kako riješiti problem, ali većina je saglasna - nedostatak političke volje kritično je pitanje. Napominju da je inflacija uzrokovala veliki pad popularnosti peronističke vlade lijevog centra predsjednika Alberta Fernandeza uoči općih izbora u oktobru. Konzervativna opozicija sada vodi u anketama. S inflacijom se bori cijeli svijet, iako situacija nije ni približno teška kao u Argentini. Stručnjaci pozivaju na oprez.

“Svi smo složni da finansijske instituacije, kao i nadležni za fiskalnu i monetarnu politiku moraju ostati na oprezu, pažljivo pratiti situaciju i djelovati na odlučan i učinkovit način”, kaže

predsjedavajuća Odbora za finansije MMF-a Nadia Calvino.

Iz MMF-a su ranije upozorili da na ranjivosti globalne privrede u trenutku kada najveće centralne banke nastavljaju podizanjem kamatnih stopa krotiti uporno visoku inflaciju. Nešto će puknuti – upozoravaju iz MMF-a. Da će nešto puknuti, upozorava i Peter Schiff, jedan od rijetkih ekonomista koji su predvidjeli finansijsku krizu 2008. godine. Nova ekonomska kriza će, kaže, nastati kada inflacija skoči do neba.

“Mislim da ćemo ekonomski doživjeti depresiju, a ne recesiju. Mislim da će ova recesija – za koju niko ne želi priznati da se u njoj nalazimo – postati gora i da će biti tu do kraja decenije, što je razlog zašto je smatram depresijom. Uključivat će veoma visoku inflaciju i visoku stopu nezaposlenosti. Dakle, ovo je nadolazeća katastrofa”, kaže Schiff.

Mnogi ekonomisti ocjenjuju da će svjetska ekonomija ući u recesiju. Samo je jedno pitanje – koliko duboko i koliko dugo.

federalna.ba

Argentina