Strahuje se da slijedi globalna finansijska kriza, možda najveća u istoriji čovječanstva
Nakon bankrota većeg broja američkih banaka, dionice banaka u Evropi padaju i do 25 posto. Nakon što je Kredit swiss banka izbjegla bankrot zahvaljujući injekciji Švicarske nacionalne banke od 54 milijarde dolara, rastu strahovanja da slijedi globalna finansijska kriza, možda najveća u istoriji čovječanstva. Postavlja se pitanje kako će se sve to odraziti na Bosnu i Hercegovinu.
Dok se u Americi, nakon pada Silikon Veli banke, zatvaraju banke, u Evropi akcije banaka bilježe minus i do 25 odsto. Predvodnik potencijalnog kolapsa evropskog finansijskog sistema je švicarska banka Kredit Swiss, koja je u posljednji čas, uz pomoć Švicarske nacionalne banke u iznosu preko 50 milijardi dolara, izbjegla bankrot. Mnogim bankama je, da bi zaustavili strahovit pad na berzama, stopirana trgovina akcijama i drugim papirima. Tragom vijesti o prelijevanju krize sa američkog tla na evropsko, stručnjaci predviđaju globalnu finansijsku krizu, i to najveću u istoriji čovječanstva. Direktor Udruženja banaka Berislav Kutle kaže da je prvi val opasnosti prošao, nakon što su vlade Sjedinjenih Država i Švicarske finansijskim injekcijama ugasile požar i izbjegle domino efekat. Međutim, na udaru je Evropska unija te Evropska centralna banka povećava kamatne stope:
„Druga priča je sa Evropskom centralnom bankom i podizanjem kamatnih stopa. Evo, posljednje je bilo 0,5 posto i nažalost mislim da to neće biti krajnje, jer cilj smanjenja inflacije na dva posto u 2024. godini će se teško postići samo monetarnim mjerama, ukoliko ne dođe do smirivanja situacije na ratištima i posljedica te situacije, jer i one strašno utiču na povećanje cijena.“
Iz Centralne Banke BiH istakli su da nema bojazni za naš bankarski sistem, koji je, kako tvrde, stabilan, a banke likvidne. Također, ističu da ukoliko i dođe do negativnih efekata, naše banke bi se mogle oduprijeti, a kao jedan od negativnih efekata bilo bi enormno povećanje kamatne stope. Kutle kaže da zahvaljujući upravo stabilnosti i likvidnosti kamatna stopa na depozite u Bosni i Hercegovini zasad uglavnom miruje:
„Malo ili nimalo se povećava kamatna stopa na depozite, što znači da direktno ne bi trebalo uticati ni na povećanje cijena za kredite. Ali, s obzirom na to da su krediti ugovoreni većinom tako da nisu sa fiksnom kamatom, euribor plus naknada, čim se miče euribor u Evropskoj centralnoj banci, banke imaju pravnu mogućnost podizati kamatu. Koliko će stvarno podizati, ovisi od banke do banke. S druge strane, ograničenja su uvele Federalna agencija za bankarstvo i agencija Republike Srpske i one i dalje spremaju mjere s obzirom na ovo povećanje, kao zaštitu od povećanja cijena.“
Ipak, finansijski stručnjaci strahuju da će novonastala situacija prilično utjecati na globalnu start-up scenu i globalne start-up kompanije, pa samim tim i na naše, ukoliko u naporima da se zaustavi inflacija i ovdašnje banke budu primorane povećavati kamatne stope.