Stanovnici Donje Ričice ne žele rudarenje u svojoj blizini

Mještani Donje Ričice tvrde da je riječ o projektu koji može imati ozbiljne prirodne, zdravstvene i društvene posljedice, te da se odluke donose bez njihove saglasnosti i uvida u cjelokupnu dokumentaciju.

Ljudi su s pravom zabrinuti jer se radi o zemlji, kućama i egzistenciji, izjavio je Goran Batinić, iz HDZ-a BIH, predsjednik Opštinskog vijeća Gornji Vakuf–Uskoplje  

„Riječ je o 78 hektara zemlje koja je u vlasništvu hrvatskih porodica, na području koje naseljava gotovo 99% Hrvata. Ljudi su s pravom zabrinuti jer se radi o zemlji, kućama i egzistenciji“, izjavio je Batinić.

S druge strane, iz Rudnika ugljena „Gračanica“ tvrde da je postupak dodjele koncesije u skladu sa zakonom, te da neće biti eksproprijacije, nego isključivo dobrovoljan otkup zemljišta, izjavio je Besim Ohran, direktor rudnika „Gračanica“.

„Odlučili smo se na otkup zemljišta, ne na prisilnu eksproprijaciju. Ako lokalno stanovništvo ne bude voljno prodati svoju zemlju, projekat se neće realizovati u tom dijelu. Sve je dobrovoljno“, izjavio je Ohran, direktor rudnika „Gračanica“.

Prema navodima mještana, rudnik je u dokumentima već uvrstio selo Ričice u eksploatacijsko polje, iako o tome niko od stanovnika nije bio obaviješten do prije svega nekoliko sedmica.  Stanovnici su poručili da ni po koju cijenu neće prodati zemlju koja im je, kako kažu, „ostala u amanet“. Među mještanima su Josip Batinić i Katarina Kraljević Primorac.

„Za vrijeme rata sve je bilo spaljeno, vratili smo se, obnovili svoje domove i sada nas opet žele tjerati. Ne želimo da nas iko ponovo pokreće odavde“, rekao je Batinić.

„Rudnik u svojim dokumentima već naziva selo eksploatacijskim poljem, a mi o tome ništa nismo znali do prije dva mjeseca. To je netransparentno i neprihvatljivo. Dovedeni smo pred gotov čin“, izjavila je Katarina Kraljević Primorac.

Predstavnici rudnika tvrde da se radi o projektu od „strateškog značaja“ za lokalnu ekonomiju i zapošljavanje, u kojem trenutno radi oko 140 ljudi.

Istovremeno, mještani podsjećaju da njihova sela naseljava više od 400 osoba, te da bi rudarska eksploatacija mogla trajno narušiti kvalitet života, zdravlje stanovnika i prirodnu ravnotežu područja, koja su obnovili i koja ne žele ponovo napuštati. Osim toga, nova rudarenja trebala bi biti pod visokom kontrolom zbog evropskih i međunarodnih zahtjeva za smanjenjem korištenja ruda odnosno fosilnih goriva.