Smanjen broj korisnika socijalne zaštite ne znači da su socijalni problemi smanjeni 

Na području Kantona Sarajevo posljednjih godina, pa i 2022, dolazi do smanjenja broja korisnika prava po osnovu socijalne zaštite. Da li je uzrok tome bolje materijalno stanje građana ili je, ipak, u pitanju nešto drugo?

U Centru za socijalni rad Kantona Sarajevo evidentirano je da dolazi do promjena osnovica, odnosno plata i penzija koje prestavljaju osnovicu za ostvarivanje prava na socijalna davanja. Ipak, taj porast, iako je minimalan, i penzija i plata, ne prati porast utvrđenog cenzusa za uvođenje korisnika u ostvarivanje prava. Mirsada Poturković, diplomirani socijalni radnik Javne ustanove "Kantonalni centar za socijalni rad":

„Tako nam cenzusi za neka prava godinama nisu promijenjeni. A, ipak su penzije i plaće, odnosno prosječne plaće, na nivou Kantona odnosno, Federacije, ovisno od propisa do propisa, osnovica je drugačija, dakle, mijenjana.“

Žarko Papić, politički analitičar i sociolog smatra da podatke Agencije za statistu ne treba uzimati „zdravo za gotovo“:

„Podatak o smanjenju broja korisnika socijalnih usluga, koje je objavila Agencija za statistiku, trebao bi da nas navede na zaključak da su socijalni problemi u BiH smanjeni, što je potpuno netačno.

Da je tako, Agencija bi objavila podatke o siromaštvu u BiH. Jer, već 2021. je završena anketa o potrošnji domaćinstva na osnovu koje se računa broj siromašnih u BiH. Oni to nisu objavili.“

Sam podatak, navodi Papić, ne govori o razlozima smanjenja broja korisnika socijalne zaštite. Nije riječ o smanjenju socijalnih problema ili broja siromašnih. Riječ je o smanjenju za nekih 7%. Najveći dio od tih 7%, otišao je iz Bosne i Hercegovine.

„Svaka ozbiljna i statistička analiza, statistički bi morala uzeti u obzir i to što su socijalne i demografske promjene koje, uz, naravno, potpunu neefikasnost sistema socijalne zaštite, čine ga neutralnim, nepotrebnim, ako mogu tako grubo reći, za socijalne politike i smanjenje siromaštva. Dakle, mislim da je ovaj podatak politički instrumentalizovan, kao što je i sakrivanje broja siromašnih u BiH politički uzrokovano ne bi li ovo što nam je tekuća i postojeća vlast ostala i dalje na vlasti.“

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine već sedam godina nije objavila podatke o nivou siromaštva. Nemamo ni egzaktne podatke u vezi sa iseljavanjem, niti trenutnom broju stanovnika u BiH. Popisa stanovništva nije bilo i pitanje je kada će biti provedeno, tako da se samo možemo osloniti na procjene demografa kako je Bosna i Hercegovina, od popisa provedenog 2013. godine, ostala bez milion stanovnika, što znači da nas je danas tek oko 2,5 miliona.