Razgovarala: Amra Ličina

Smajović za FR: Mi se svi identificiramo sa bosanskim ćilimom i u mom dosadašnjem iskustvu, ta ljubav je nevjerovatna

Amila Smajović je umjetnik grafičar, profesor na fakultetu koja širom svijeta promovira bosanski ćilim kao jedan od najznačajnijih segmenata kulturnog blaga i tradicije Bosne i Hercegovine. Svojim neumornim radom Amila sanja san da država ima nacionalni program koji bi zaštitio tri brenda BiH u tkanju a to su: Ponjava, koja na ovim prostorima egzistira više od 3.500 godina, ćilim i serdžadu. Pri tome često ističe kako crvena boja ćilima i serdžada simbolizira žrtvovanje i rađanje, što nas bolno povezuje sa istorijom naše države Bosne i Hercegovine.

 

Odakle ovolika ljubav prema bosanskom ćilimu i uopšte prema našoj tradiciji?

Moram se vratiti na 95“ godinu otprilike, pošto sam ja provela rat ovde u Sarajevu i toku rata sam osnovala svoju državu, država „Amila“, koja je nastala kao odgovor na jedno veliko stradanje koje smo mi ovde doživjeli u Bosni i Hercegovini , a posebno u Sarajevu.  Dakle, ta priča koliko sam ja nešto bitna i koliko mi nismo samo broj. I tako ta država „Amila“i igranje sa slovima Amila je u jednom trenutku slaganja u likovno grafičkom smislu je meni pokazalo da ja ustvari pravim šaru bosanskog ćilima. I onda sam se ja zapitala šta se zaista dešav sa kulturnim identitetom Bosne i Hercegovine i zašto se kod mene pojavio taj likovni izraz koji je duboko ukorijenjen i u našoj kulturi i tradiciji. Dakle, meni koja imam veliko likovno obrazovanje, završenu akademiju, skoro pri kraju master studij, znači pametnom je i išaret dovoljan. I onda sam se ja počela baviti proučavnjem bosanskog ćilima, njegovih likovnih vrijednosti i to je ustvari bila jedna novina u pristupu proučavanja bosanskog ćilima. A razlog jeste ta potraga za identitetom. Dakle, zašto nas neko napada, zašto se nama oduzima država, zašto se nama negira postojanje na ovim prostorima, šta je to što nas čini autohtonim na ovim prostorima, šta je to što jeste definitivno bosanska kultura? I tako se bosanski ćilim izdvojio i postao predmet mog interesovanje od te davne '95. godine.

 

Na sjajan način spajate priču o tradiciji tkanja sa grafičkim dizajnom koji je neraskidivo vezan za motive utkane u stogodišnju tradiciju bosanskog ćilima?

 

Ja sam kao likovnjak, likovna umjetnica vrlo brzo shvatila da šare na bosanskom ćilimu nisu obične šare. Kada ih probate, a to će najbolje da razumiji oni koji su probali da rade sa motivima i šarama na bosanskom ćilimu, kada probate da ih izdvajate iz njihove cjeline i da ih crtate i isrtavate na jedan drugi način vidite da su one vrlo živi i da se ne daju tako lako uhvatiti i prenijeti na papir izdvojen iz cjeline. Taj fenomen crtanja motiva i šara je mene motivirao da ustvari počnem proučavati likovne vrijednosti kompozicije, unutrašnje strukture sisteme simetrije, ponavljanja, na kraju i otkrića zlatnog reza koji postoji u motivu i cijeloj šari bosanskog ćilima.

 

Da li u Vašem nastojanju očuvanja naše tradicije imate podršku institucija naše države?

 

Moram biti vrlo iskrena i prema sebi i prema našoj zajednici. Postoji određena sporadična podrška. Evo sada ja sam spremila knjigu o bosanskom ćilimu. To je prva knjiga i prva ozbiljna studija o bosanskom ćilimu i sad pratim kakve su reakcije svih nivoa vlasti. Određene opštine će podržati taj projekat, druge su me automatski odbile. Šta to meni govori. Da mi nemamo odgovarajuću, jasnu, jedinstvenu strategiju unutar same države. Dakle, ta kulturna strategija bi trebalo da ima jasne ciljeve šta je to bitno za razvoj naše kulturne zajednice, šta je bitno u ovoj državi što treba da podrže svi nivoi vlasti. Nije to problem samo sa bosanskim ćilimom, imamo problem sa puno važnim segmentima koji čine kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine. Dakle, od stećaka, srednjovjekovnih spomenika i tvrđava, nadgrobnih spomenika iz doba Ilira. Ja volim da kažem Bosna i Hercegovina je nevjerovatna zemlja koja u svojoj vertikali ima različite kulturne slojeve od neolita, preko Ilira, do Rimljana, Grka, Slavena, Osmanlija, Austrougara, zatim uticaja istočnih susjeda do razvoja sad jednog vrlo složenog kulturnog koda. Mislim da se rijetko koja zemlja može pohvaliti tolikim kulturnim različitostima. Dakle, kulturna strategija koja bi razložila sve te segmente, nažalost ne postoji. Otuda ne postoji interesovanje ni interesovanje za bosanski ćilim. Ne mogu se pohvaliti podrškom, vlasti pogotovo. Mi se svi identificiramo sa bosanskim ćilimom, barem u mom iskustvu dosadašnjem i u radu sa drugim ljudima, ta ljubav je nevjerovatna. Razočarana sam i na kraju krajeva i prepadnuta. Možda mi pripadamo posljednjoj generaciji koja bi zaista trebala da se izbori ako ništa bar za muzej i da bar zaštitimo bosanski ćilim.

 

 

Amila Smajović Federalni radio
sport Federalni radio
0 12.04.2024 23:26
Vijesti u 22 Federalni radio
0 12.04.2024 22:42
sport Federalni radio
0 12.04.2024 18:02
Vijesti u 17 Federalni radio
0 12.04.2024 17:12
sport Federalni radio
0 11.04.2024 23:58
Vijesti u 22 Federalni radio
0 11.04.2024 21:55