Sigurnost hrane je temelj zdravlja svake zajednice
Potrošnja i konzumacija hrane, naročito životinjskog porijekla, prisutna je tokom obilježavanja vjerskih i državnih praznika. Obilježavaju se i Dani zdravlja i sigurne hrane, sa pitanjem - koliko često se pitamo da li je hrana koju konzumiramo zdravstveno ispravna, kako utječe na naš organizam i gdje je proizvedena?
Kako potaknuti lokalnu poljoproivrednu proizvodnju, naročito organske hrane, te osvijestiti građane da vode računa o tome šta unose u organizam, bila su neke od tema današnje radionice. Od količine i kvaliteta hrane koju unosimo u naš organizam zavisi i zdravlje stanovništva.
„Sada govorimo o ličnoj odgovornosti populacije. Gojaznost, prekomjena težina – to nam je problem u razvoju hroničnih nezaraznih bolesti, prvenstveno dijabetesa, kardiovaskularne bolesti i karcinoma. I zbog toga trebamo govoriti o hrani, a onda tu dolazi i kvalitet hrane, naročito visoko prerađena hrana, koju treba ograničiti”, ističe Mirza Palo, iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.
Dok s jedne strane u marketima imamo prerađenu hranu, ali i onu koja je prošla sve kontrole, s druge strane sve češće u našim lokalnim zajednicama putem pojoprivrednih sajmova imamo priliku kupiti organske proizvode direktno od proizvođača. Pri tom je bitno da imaju certifikat nadležnih institucija.
Hrana animalnog porijekla naročito se konzumira tokom praznika. Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković skreće pažnju građanima da čitaju deklaraciju i uvaže sljedeće savjete: „Da provjere koliki je rok trajanja, da vode računa o hladnom lancu. Za sve proizvode koji podliježu temperaturnom režimu obavezno nakon upotrebe skladištiti u frižiderima, ne miješati sirovu hranu sa pečenom hranom”.
Kada je riječ o sigurnosti hrane, u BiH postoji više od 50 laboratorija koje čine mrežu. Vrše se različite pretrage i kontrole, prilikom uvoza, inspekcijskog nadzora, proizvodnje, a sve s ciljm kako bi bili u potpunosti sigurni da nam je hrana na trpezi dobrog kvaliteta, te da neće ugroziti naše zdravlje.
“U Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica svakodnevno vršimo kontrolu hrane koja se koristi u ishrani ljudi. Sa posebnom pažnjom nastojimo kontrolisati hranu animalnog porijekla - meso, mlijeko, jaja, med i - ona koja je pod veterinarsko-zdravstvenim nadzorom u skladu sa Zakonom o veterinarstvu u Bosni i Hercegovini”, kazao je Muamer Mandra, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Sigurnost hrane je temelj zdravlja svake zajednice, no niz je faktora koji utječu na to da bi krajnji proizvod bio u potpunost kvalitetan i zdrav.
“Ako zagadimo zemljište, nemamo apsolutno ni vode ni proizvodnje hrane. U Bosni i Hercegovini u saradnji sa nadležnim institucijama provodimo tri projekta o sigurnim upravljanjem zemljišta, gdje mi pokazujemo čak i neke pilot mjere, kako da se zemljište očuva, šta da se radi”, ističe Vlado Pijunović, programski koordinator Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a u BiH.
Kako bi u poptunosti bio zaokružen ovaj proces, cilj je povezati lokalne poljoprivredne proizvođače sa institucijama, koji bi nakon analiza i kontrola mogli dobiti potrebne certifikate, poboljšati saradnju te vratiti domaću hranu na naše trpeze s ciljem podrške, ali i jačanju domaće ekonomije.
federalna.ba