Šehić i Traljić: Novca za izbore će biti, transparentnost je upitna

Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske bit će održani 23. novembra. Jesu li tri nepuna mjeseca dovoljna za organizaciju i nove tehnologije na biralištima? Ima li novca, i ako ne bude državnog budžeta, ko garantuje 6,4 miliona maraka? O prijevremenim izborima, pravnim i tehničkim izazovima, ali i mogućim opstrukcijama u Dnevniku 3 govorili su Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom, i Srđan Traljić, menadžer za odnose s javnošću u Transparency Internationalu BiH.

Najviše polemike na današnjoj sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva izazvalo je pitanje ko ima pravo kandidirati se na prijevremenim izborima. Ovo pitanje je podijelilo i same članove Povjerenstva. Sada pravo na kandidiranje imaju samo kandidati iz reda srpskog naroda. Kako ste Vi doživjeli ovu odluku? Jesu li diskriminirani pripadnici ostalih naroda?

- Zaista nije na nama da dajemo taj sud. Vidjeli smo da su i članovi Središnjeg izbornog povjerenstva bili podijeljeni. To je više pravno pitanje, koje ima i svoje praktično značenje. S druge strane, ključno pitanje je kakve ćemo izbore imati i šta će biti s najavljenim obstrukcijama. Naglasak bih stavio na integritet izbornog procesa. Vi ste pomenuli izborne tehnologije – njih ovaj put nećemo imati na vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali se nadamo da će do 2026. godine one biti uvedene. Iako, prema saopštenjima CIK-a od prije nekoliko dana, čini se da do toga neće doći i da se polako priprema teren da se objavi kako te tehnologije neće biti uvedene u punom kapacitetu, kazao je Traljić.

Gospodin Šehić govorio je o tome da li je odluka da to budu samo kandidati iz reda srpskog naroda dobra odluka.

- Prema mom mišljenju, ona je ispravna. Mandat predsjednika prestao je danom pravosnažnosti sudske odluke kojom mu je izrečena mjera zabrane obavljanja funkcije. To što je CIK naknadno donio tehničku odluku o prestanku mandata samo je formalno pitanje, jer u Izbornom zakonu jasno piše da onome ko je osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci mandat automatski prestaje.
Sada se postavlja hipotetičko pitanje: ako bi dozvolili da se kandidiraju i pripadnici drugih naroda, šta bismo imali s dva potpredsjednika Republike Srpske – jednim iz bošnjačkog i jednim iz hrvatskog naroda? Ako bi slučajno predsjednik bio izabran iz reda tih naroda, došlo bi do konflikta u samoj strukturi vlasti. Zato smatram da je ispravno da predsjednik Republike Srpske bude iz reda srpskog naroda, dok su druga dva mjesta već popunjena pripadnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda. CIK je većinom glasova donio ovakvu odluku i ona se mora poštovati, naglasio je Šehić.

Drugo ključno pitanje je – hoće li biti novca za održavanje izbora?

- Sigurno da hoće. Iako smo često svjedoci neodgovornog ponašanja onih koji odlučuju na državnom nivou, uvijek postoje mehanizmi za osiguranje sredstava. Nekada je morao reagirati i visoki predstavnik kako bi sredstva bila deblokirana. Ne bi smjelo da se dogodi da novca nema. Očekujem da će prevladati odgovornost i da će sredstva biti obezbijeđena, jer u zakonu jasno piše da se 15 dana nakon raspisivanja izbora mora osigurati novac CIK-u. Centralna izborna komisija ima 90 dana od dana donošenja odluke da sprovede izbore, a prvi mjesec je tehnički rok za pripremu – štampanje listića i izvoda iz biračkog spiska. Zato vjerujem da će izbori biti održani na vrijeme, u skladu sa zakonom, kazao je Šehić.

Gospodin Traljić govorio je o osiguravanju transparentnosti izbora ukoliko nove tehnologije ne budu obezbijeđene.

- To je ključno pitanje. Sredstva za nabavku tehnologija su osigurana, ali ne odlukom naših vlasti, nego odlukom OHR-a. Pitanje je hoće li biti dovoljno vremena da se oprema nabavi i implementira. To je posebno važno jer smo imali brojne afere i sudske presude koje su narušile povjerenje građana u izborni proces. Transparency International je nedavno objavio analizu presuda vezanih za izborne krađe – od Doboja 2020. godine do slučajeva u Zvorniku i Brčkom 2022. godine. U svim tim presudama ponavlja se isti obrazac: masovno glasanje u ime građana koji nisu izašli na izbore, glasanje u ime onih koji žive u inostranstvu ili čak preminulih birača koji nisu brisani iz spiska. To su sudski utvrđene činjenice, što znači da govorimo o sistemskom problemu. Na primjer, u Doboju je utvrđeno da je u prosjeku svakih 50 sekundi glasao jedan birač, a grafološko vještačenje pokazalo je da je 20% potpisa bilo krivotvoreno, upozorio je Traljić.

federalna.ba