Saveznici NATO-a prihvatili novi 'Strateški koncept'
Lideri zemalja članica NATO-a na Samitu u Madridu su dogovorili nove mjere podrške partnerima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Službeni poziv za pristupanje Alijansi dobile su Švedska i Finska. Alijansa je obećala dugoročnu podrušku Ukrajini, a u svom novom strateškom konceptu, Rusiju je označila kao prijetnju. Moskva je odgovorila - Samit je potvrdio agresivnost NATO-a prema Rusiji.
Lideri zemalja članica NATO-a okupljeni na samitu u Madridu usvojili su Madridsku dekleraciju. Donijeli su odluku u vezi sa novim mjerama s ciljem pojačavanja prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, navedeno je u dekleraciji.
“U svjetlu promijenjene sigurnosne situacije u Evropi, odlučili smo preuzeti nove mjere za jačanje prilagođene političke i praktične podrške partnerima, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Gruziju i Moldaviju. Radit ćemo s njima na izgradnji njihovog integriteta i otpornosti, razvoju sposobnosti i održavanju političke nezavisnosti.”
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovo je govorio o situaciji u Bosni i Hercegovini, budući da je ranije članstvo Finske i Švedske uslovljavao izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini.
“Govorio sam o problemu Bosne i Hercegovine, koji je naš sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, koji su istovremeno državljani Bosne i Hercegovine. Krše se dejtonska pravila. To je pitanje nekakvog ponosa i kredibiliteta Hrvatske, i želim da se to riješi”, poručio je Milanović.
Osvrnuo se na mogućnosti ulaska Finske i Švedske u NATO, poručivši da lično nema ništa protiv toga, ali da je njegov interes Hrvatska. Inače, dvije nordijske zemlje dobile su zvanični poziv za članstvo u Alijansu od lidera zemalja članica NATO-a, nakon što je Turska odustala od veta na njihovu kandidaturu.
“NATO lideri su donijeli historijsku odluku da pozovu Finsku i Švedsku da postanu članice saveza. Sporazum koji su sinoć zaključile Turska, Finska i Švedska popločao je put ovakvoj odluci”, istakao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
“Sretni smo što ovako nešto radimo zajedno sa Švedskom. Bili smo zabrinuti u vezi sa pitanjem pitanjem da li će procesi teći odvojeno, što bi oslabilo našu sigurnost”, poručio je ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto.
U Madridu je usvojen i novi strateški koncept Alijanse kojim su postavljeni prioriteti, osnovni zadaci i pristupi za narednu deceniju. Dokument definiše Rusiju kao najveću i najdirektniju prijetnju bezbjednosti saveznika. Iz Moskve je stigao brz odgovor:
“Proširenje Sjevernoatlantskog saveza smatramo isključivo destabilizacijskim faktorom u međunarodnim odnosima. Ne povećava sigurnost onih koji ga proširuju, ni onih koji mu se pridružuju, ni drugim državama koje savez doživljavaju kao prijetnju”, izjavio je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusije Sergej Rjabkov.
Lideri NATO-a dogovorili su sveobuhvatan paket pomoći Ukrajini, uključujući gorivo, medicinske potrepštine, opremu za suzbijanje mina i stotine sistema protiv bespilotnih letjelica, te pozdravili ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je samitu prisustvovao online, tražeći od Alijanse još oružja.
“Potrebne su nam garancije sigurnosti. Mora se pronaći mjesto za Ukrajinu u zajedničkom, sigurnom prostoru. Ili da se hitno pomogne Ukrajini da pobijedi ili da se suoči sa odgođenim ratom između vas i Ukrajine”, poručio je Zelenski.
Naglasio je da se Ukrajina bori za budući svjetski poredak, zatraživši ponovo jačanje sankcija Moskvi što bi prema njegovim riječima, zaustavilo njen kapacitet da plati rat.
federalna.ba