Salihović: U ovogodišnjem Maršu mira oko 2.500 učesnika

Marš mira, put sjećanja, postao je sastavni dio obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima zaštićene UN-ove enklave Srebrenice. Ove godine navršava se 17 godina od prvog Marša mira. O tome kako protiče organizacija, koliko je pandemija utjecala na održavanje, u emisiji Federacija danas govorio je Zulfo Salihović, predsjednik Pododbora za Marš mira 2021. godine.

Na osnovu prijava organizovanih grupa i pojedinaca koje je Pododbor za Marš mira zaprimio do jučer, u ovogodišnjem Maršu mira učestvovat će oko 2.500 osoba. Međutim, ističe Salihović, tačan broj nije moguće utvrditi sve do polaska Marša 8. jula iz Nezuka.

Iz Sarajeva krenula grupa učesnika Marša mira

Grupa građana jutros je u organizaciji Udruženja "Svjedoci svog vremena" krenula od Spomen-obilježja ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992–1995 na deseti "Marš mira Sarajevo - Nezuk - Srebrenica", pod nazivom "Marš sjećanja na žrtve genocida zaštićene zone Ujedinjenih n...

Pandemija koronavirusa uslovila je smanjenje broja učesnika koji se od 2005, kada je održan 1. marš mira, iz godine u godinu povećavao pa je bilo i godina kada je bilo više od 10.000 učesnika. Salihović navodi da nisu dobili nikakvu informaciju od nadležnih institucija niti prognoze da bi u vrijeme održavanja Marša mira moglo doći do pogoršanja epidemiološke situacije.

- Nadam se da neće doći do reduciranje broja učesnika na ovogodišnjem Maršu mira kao što je to bio slučaj prošle godine. Iz tog razloga mi smo ove godine pravili procjene i obezbjeđivali logističku podršku za 2.500 učesnika – kaže Salihović.

Put sjećanja iz Nezuka do Potočara traje tri dana. Ukupna trasa dužine je oko 100 km. Dnevno će se pješačiti tridesetak kilometara i ići će se prvobitnom rutom, jer je, istakao je Salihović, Nezuk mjesto spasa preživjelih učesnika iz jula 1995. godine.

- Preživjeli iz Marša smrti predvodit će kolonu Marša mira tako da će se svi učesnici koji su zainteresovani za informaciju više iz jula ’95. moći obratiti njima ili nama u Pododboru i uvijek ćemo imati na raspolaganju tri do pet preživjelih koji će ostati, ispričati im i družiti se s njima izvjesno vrijeme u toku pješačenja i prenositi svoj iskustva iz jula ’95.  – naveo je Salihović.

Cilj je graditi kulturu sjećanja na genocid i zločine i ne dozvoliti negatorima genocida da ga kvazi-rezolucijama i kvazi-radnim grupama niječu ili relativiziraju.

federalna.ba

Zulfo Salihović genocid Srebrenica Marš mira