Sajid nakon više godina "legalno" u Sarajevu: Filmska priča migranta iz Afganistana

Šesto izdanje Festivala dokumentarnog filma Al Jazeere Balkans (AJB DOC) biće otvoreno večeras u Sarajevu projekcijom filma "Game: Drugi nivo" koji prati Sajida Khana Nasirija koji je imao samo 14 godina kada je pobjegao iz Afganistana i odlučio se da spas potraži u Zapadnoj Evropi, putujući preko balkanske rute.

Film čiji su autori upravo njegov protagonista Sajid Khan Nasiri, te Eefje Blankevoort i Els van Driel, će biti prikazan u Bosanskom kulturnom centru (BKC) Sarajevo u 19:30.

BiH nije mogao napustiti godinu dana 

Devetnaestogodišnji Sajid nakon dvogodišnjeg putovanja punog opasnosti i teškoća – koje je detaljno zabilježio kamerom svog telefona – stigao je u Belgiju gdje je zatražio azil. Bio je siguran da će se po dolasku u tu zemlju opustiti, krenuti u školu i početi novi život. Međutim, tamo za njega počinje sasvim nova borba.

"Dvije godine mi je trebalo doći do Belgije. Bilo je veoma teško. Svaki dan je bio teži od prethodnog. Svaka država je bila teška, posebno kada sam bio zaglavljen na granici BiH i Hrvatske skoro godinu dana. Vidio sam toliko nasilja koje je granična policija vršila nad nama izbjeglicama. Nasilje je dolazilo s obje strane. Kad sam u Bosnu i Hercegovinu stigao, tačnije u Tuzlu, 2019. ljudi su nas srdačno dočekali, pomislio sam kako su to divni ljudi, pomagali su nam sa hranom, odjećom. Onda sam otišao u Bihać, pokušao preći granicu, ali bezuspješno. Potom sam se vratio u Beograd, pa se nakon godinu vratio u Bosnu. Onda sam ponovo došao u Tuzlu, niko nam nije pomogao, samo je policija tukla izbjeglice i govorila da idemo odavde. U Bihaću, ako bi vas policija zatekla u centru grada, vraćala vas je u migrantski centar Lipa, daleko od grada. Niste se mogli autom vratiti. Morali ste hodati oko 25 kilometara. Policija iz Hrvatske ali i iz Bosne i Hercegovine bila je nasilna", rekao je Sajid u razgovoru za Anadolu.

U Belgiji počeli novi izazovi 

Dok je boravio u BiH, Sajid je imao 16 godina. Pet puta je vraćen s granice s Hrvatskom. Do schengen zone je na kraju uspio doći preko Rumunije uz pomoć krijumčara.

Kada je stigao u Belgiju, pomislio je, kako kaže, da je njegovim fizičkim naporima i teškoćama došao kraj, da će moći započeti novi život i krenuti u školu. Međutim, tada je počela "nova igra".

"Kada sam stigao nisu mi vjerovali da imam 17 godina. Radili smo razne testove. Nisam mogao donijeti svoj pasoš tada, ali uz pomoć mojih advokata i filmu 'Shadow Game' koji smo tada snimali uspio sam. Nakon svega uspjeli smo donijeti moj pasoš iz Afganistana u Pakistan, a potom i u Belgiju uz pomoć advokata", prisjeća je Sajid.

Kako je kazao, snagu je pronalazio u sebi, jer nije imao nikog. Bilo mu je teško biti sam, kao maloljetnik, u zemlji poput Belgije gdje ljudi žive normalnim životom.

Povratak u BiH i pomiješana osjećanja 

Sajid od 2021. živi u Belgiji gdje je dobio status izbjeglice i stalni boravak. Svoje snove je, kaže ostvario, jer je u mogućnosti putovati i živjeti slobodno.

"U Sarajevu sam sada legalno. Sretan sam i ujedno tužan. Ovdje još ljudi poput mene koji su zaglavljeni na granici i suočavaju se s istim problemima kao što sam i ja. Tužan sam zbog njih. Zato sam ovdje da uz pomoć svog filma pokažem ljudima da se mi selimo kako bismo spasili naše živote. Znam da je i u Bosni ranije bio rat, a sada je sigurna i lijepa zemlja. Ja sam htio studirati u Afganistanu ali znao sam da tamo za mene nije sigurno i ni za kog nije. Oni koji su rođeni ovdje su sretni", rekao je Sajid.

Psihološki pritisak mladih izbjeglica

O ovom intimnom dokumentarcu o psihološkom pritisku s kojim se suočavaju mlade izbjeglice za Anadolu govorila je jedna od autorica Els van Driel.

Kako je kazala, Sajid je jedan od posljednjih maloljetnika o kojima su radili ranije nagrađivani dokumentarac "Shadow Game", koji je stigao do Zapadne Evrope.

Els van Driel i Eefje Blankevoort Sajida su upoznale na Lesbosu, Grčkoj 2016. godine, u jeku velike izbjegličke i migrantske krize.

“Granice su se brzo zatvarale, a situacija je bila veoma loša za migrante. Upoznale smo 15-godišnjeg dječaka, koji je boravio u zloglasnom kampu u lošim uslovima. Tamo je za djecu veoma opasno. Shvatili smo da se krše prava djece. A bilo je puno djece koja su sama putovala. Pitale smo se da li ih iko štiti, da li postoji sistem koji ih štiti. I shvatile da nema. Putovale smo takozvanom balkanskom rutom, kuda oni prolaze i vidjele šokantne prizore”, rekla je Van Driel.

Sajid im je, kako je kazala, redovno slao snimke koje je snimao tokom svoj putovanja. Nekad je bio nedostupan danima, a tada je, znale su, pokušavao preći granicu.

"Trajalo je to i sedmicama i nismo mogle spavati. Bilo je zabrinjavajuće. Znate, djeca nestaju, nikad ne znate šta se desi. Dvije godine kasnije, imali smo skoro 300 njegovih snimaka i odlučili smo da moramo zajednički napraviti film”, poručila je, dodavši kako filmom nastoje prikazati šta pojedina djeca moraju prolaziti kako bi došli do boljeg i sigurnijeg života.

U planu snimanje filma o ulozi EU

Govoreći o budućim planovima, Van Driel je rekla da u subotu planiraju posjetiti granicu BiH i Hrvatske, kako bi vidjeli kakva je situacija na terenu.

“Posjetićemo Bihać i Veliku Kladušu, gdje smo dosta snimali, kako bismo istražili situaciju. Jedan od naših planova je napraviti film o Frontexu i ulozi koju EU igra na granicama. Saznaćemo...”, poručila je.

Na AJB DOC-u, koji Al Jazeera Balkans organizuje u saradnji s Al Jazeera Media Networkom i Al Jazeera Media institutom iz Dohe od blizu 300 prijavljenih biće prikazana 24 filma iz 19 zemalja u četiri programske selekcije - Takmičarski program, AJB Prikazuje, Last Minute Cinema i SmartDoc, te dvije specijalne projekcije, od čega je šest svjetskih premijera, jedna internacionalna, 12 regionalnih i pet bosanskohercegovačkih.

federalna.ba/AA