Safet Zec pozvan na Venecijansko bijenale 2024. koje počinje 20. aprila
Venecijansko bijenale je najstarija i najprestižnija izložba savremene umjetnosti na svijetu koja se održava svake druge godine u Veneciji.
Pored projekta galerije Sveučilišta u Mostaru pod nazivom "Mjera mora" umjetnika Stjepana Skoke te povjerenika i kustosa Marina Ivanovića, koji ne ovogodišnjem 60. Venecijanskom bijenalu zvanično predstavlja BiH, zančajno mjesto na ovoj prestižnoj smotri trakođer je dobio bh. akademski slikar i grafičar Safet Zec.
Direktno od domaćina manifestacije pozvan je da izloži svoja djela u paviljonu „Venecija“.
Ovo je svakako još jedna potvrda svjetskog uspjeha i prestižno priznanje za vrhunskog bh. umjetnika čija djela odišu emotivnošću i dubokom povezanošću sa svojom zemljom i narodom.
Međunarodna umjetnička izložba koja ove godine nosi naziv "Stranci svuda" otvara se 20. aprila i trajat će sve do 24. novembra 2024. godine-saopćio je Austrijski kulturni forum.
O SAFETU ZECU
Safet Zec, akademski slikar i grafičar, rođen je 1943. u Rogatici (BiH). Nakon završene Umjetničke škole u Sarajevu, upisuje 1964. Akademiju likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje 1969. godine diplomira.
Magistrirao je na istom fakultetu 1972. u klasi profesorice Ljubice Sokić. Sedamdesetih godina za likovnu kritiku postaje jedan od glavnih eksponenata poetskog realizma.
Član je svih važnijih umjetničkih asocijacija u Europi. Dobitnik je brojnih domaćih i internacionalnih nagrada te priznanja, među kojima je i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva. 2007. godine dodijeljen mu je Orden viteza za umjetnost Republike Francuske. Živi i radi u Veneciji, Sarajevu, Parizu i Počitelju, a njegova su djela izložena u značajnim evropskim i svjetskim galerijama i muzejima; u Milanu, Veneciji, Rimu, Ammanu, Parizu, Lillu…
Safet Zec je autor je djela ‘Skidanja Isusa s križa’ za crkvu Il Gesu u Rimu, koju je naslikao u povodu obilježavanja 200. obljetnice Isusovačkog reda. 2017. godine je u Veneciji izložen njegov slikarski ciklus ‘Exodus’ o temi izbjeglištva i rata.
Uz biblijske teme, velikan bh. i svjetske likovne scene posebno se u svojim ciklusima dotakao ratnih stradanja 90-tih godina prošlog stoljeća.
O tome svjedoči i njegova kolekcija te istoimena sarajevska izložba "Zagrljaji" , jedna od najposjećenijih postavki u Historijskom muzeju BiH.
Centralni motiv ovog impozantnog opusa su ruke, koje ovog slikarskog maestra fasciniraju još od rane mladosti, a sam opus je inspirisan pričom o Bošku i Admiri. Tragična sudbina sarajevskih Romea i Julije bila je tek početak istraživanja i rada na temu prekinutih zagrljaja, koju je maestro Zec, s univerzalnom porukom, posvetio svim prekinutim zagrljajima u ratnim tragedijama.
Besmisao ratnog stradanja i ruke koje znače ljudskost, spojena tijela prije konačnog rastanka, slike koje odašilju svjetlost u tamnom muzejskom prostoru... - to su samo neke od karakteristika izložbe koju su mnogi s pravom svrstali među najznačajnije kulturne događaje u BiH.
Djela o nezapamćenoj ratnoj tragediji, kao našoj obavezi sjećanja i opomeni, Zec je predstavio je 2 000. godine i u Memorijalnom centru Potočari-Srebrenica. Tada je publika mogla vidjeti 4 ciklusa na kojima je umjetnik radio punih 20 godina; "Exodus", "Lica", "Hljeb milosrđa", "Zagrljaji". Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, rekao je prilikom otvaranja da "na slikama prepoznaje lica koja zna."
U Sarajevu egzistira i Atelje Safeta Zeca osnovan je 1987. godine, a od početka je bio zamišljen kao otvoreni radni i galerijski prostor, te mjesto za likovne, književne i muzičke susrete.
Tokom rata Atelje je bio značajno devastiran, a ponovo je otvoren 2003. godine i danas posjetiteljima pruža mogućnost da kroz stalnu postavku slika, crteža i grafika iz različitih perioda njegova rada upoznaju svu raskoš umjetničkog opusa velikana bh. likovne scene.
Pored izložbenih i promotivnih aktivnosti, Atelje – zbirka Zec realizira i projekte na zaštiti umjetničkih djela.
Osim što je vrhunski umjetnik, Safet Zec je promotor univerzalnih vrijednosti koje BiH na najbolji način prikazuju u svijetu.
O VENECIJANSKOM BIJENALU
Venecijansko bijenale (italijanski: Biennale di Venezia) je najstarija i najprestižnija izložba savremene umjetnosti na svijetu koja se održava svake druge godine u Veneciji. Također predstavlja međunarodno najvidljivije mjesto globalnog susreta umjetnika, kustosa, publike, teoretičara, muzealaca i kritičara suvremene umjetnosti. Smotra je jedintvena i po tome što je njen veliki dio organiziran kao predstavljanje nacionalnih selekcija pored centralne međunarodne izložbe u Izložbenoj palati te u prostoru Arsenala, starog lučkog dijela grada.
Svoj rad započeo je 1895. godine sa umjetničkom izložbom Esposizione Internazionale d‘Arte della Città di Venezia. Tokom Prvog svjetskog rata nisu održavane izložbe. Aktivnosti Venecijanskog bijenala proširile su se tokom 1930-ih, festivalima za film (sada jedan od najznačajnijih svjetskih filmskih festivala), muziku, arhikteturu i pozorište. Tokom Drugog svjetskog rata, izložbe na Venecijanskom bijenalu su bile prekinute do 1943. Filmski festival se vratio nakon rata, 1946, muzika i pozorište su se vratili 1947, dok su umjetničke izložbe nastavljene 1948. godine.
Ovogodišnji kustos Umjetničkog bijenala u Veneciji je Adriano Pedrosa i dolazi iz Brazlia gdje radi kao umjetnički direktor Museu de Arte de São Paulo Assis Chateaubriand – MASP, od 2014.
federalna.ba