SAD nastoji popraviti veze nakon tvrdnji o špijuniranju saveznika

SAD pokušavaju popraviti odnose s ključnim saveznicima, nakon što su procurili dokumenti Pentagona u kojima se tvrdi da je Washington špijunirao prijateljske nacije, uključujući Južnu Koreju i Izrael.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa svojim južnokorejskim kolegom, dok su zvaničnici u Seulu negirali mogućnost da je ured predsjednika mogao biti izvor informacija o prodaji južnokorejskog oružja SAD-u.

Otkrivanje visoko povjerljivog materijala predstavlja najgore kršenje nacionalne sigurnosti Washingtona u mnogo godina i uključuje detalje o nedostatku oružja u Ukrajini i metodama prikupljanja američkih obavještajnih podataka koje se koriste protiv Rusije.

Neprovjereni dokumenti, uključujući i neke koji se očito zasnivaju na internim raspravama među najvišim južnokorejskim sigurnosnim dužnosnicima, tvrde da je Seul zabrinut da bi artiljerijske granate namijenjene SAD-u na kraju mogle pronaći put do Ukrajine. Mogućnost da bi Ukrajina mogla koristiti južnokorejsko oružje bila bi duboko problematična za predsjednika Yoon Suk Yeola, jer bi prekršila dugogodišnju politiku zemlje – koju podržava većina glasača – da ne izvozi oružje u zemlje u ratu.

Međutim, zvaničnici su u utorak pokušali umanjiti značaj dokumenata Pentagona, čija autentičnost nije nezavisno potvrđena. Yoonov ured saopćio je da je početna istraga zaključila da su "male šanse" da su interni razgovori presreli američki obavještajni zvaničnici, objavila je novinska agencija Yonhap.

Kim Tae-hyo, zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Južne Koreje, tvrdio je da su informacije prikupljene iz internih diskusija "neistinite" i da su "izmijenjene". "Dvije zemlje imaju istu procjenu - da je veliki dio objavljenih informacija izmijenjen", rekao je Kim novinarima dok je odlazio u Washington uoči Yoonove posjete SAD-u krajem mjeseca.

U predmetnom dokumentu bez datuma navodi se da je Južna Koreja pristala prodati artiljerijske granate kako bi pomogla SAD-u da popuni svoje zalihe, insistirajući da bi "krajnji korisnik" trebao biti SAD. Međutim, dodaje se da su visoki južnokorejski zvaničnici zabrinuti da će Washington preusmjeriti granate na Ukrajinu. Kim je insistirao da spekulacije da SAD špijuniraju Južnu Koreju – ključnog saveznika i domaćina 28.500 američkih vojnika – neće naštetiti bilateralnim odnosima.

“SAD su zemlja s najboljim svjetskim obavještajnim sposobnostima i od Yoonove inauguracije dijelimo obavještajne podatke u gotovo svakom sektoru”, rekao je.

Neki analitičari sugeriraju da bi curenje više od 100 visoko povjerljivih američkih odbrambenih dokumenata moglo biti samo "vrh ledenog brijega", upozoravajući da bi SAD mogle očekivati više štete po svoju reputaciju i svoje odnose sa saveznicima.

U jednom dokumentu, označenom strogom tajnom iz ažuriranih obavještajnih podataka CIA-e od 1. marta, kaže se da je izraelska obavještajna agencija Mossad ohrabrivala svoje službenike da učestvuju u protestima protiv planova izraelske vlade da oslabi nezavisnost pravosuđa. Izraelska vlada negirala je da je Mossad bio umiješan u demonstracije.

Drugi dokument, datiran 23. februara i označen kao tajni, detaljno opisuje kako će ukrajinski sistemi protivzračne odbrane S-300 iz sovjetske ere biti iscrpljeni do 2. maja po trenutnoj stopi upotrebe.

Šef australskih odbrambenih snaga, general Angus Campbell, opisao je navodna curenja informacija kao "potencijalno štetna" i rekao da bi njihovo širenje moglo potkopati povjerenje između saveznika. Ponavljajući komentare glasnogovornika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja koji je rekao da informacije koje su procurile "nemaju šta raditi na naslovnim stranicama novina ili na televiziji", Campbell je rekao da postoji sigurnosni imperativ da se neke informacije čuvaju u tajnosti.

"Postoji nacionalni interes u zaštiti nekih informacija", rekao je on istraživačkom centru Lowy Instituta u Sydneyu.

Do curenja informacija dolazi dvije sedmice prije nego što bi Yoon – konzervativac koji je zauzeo tvrd stav prema sjevernokorejskom programu nuklearnog oružja – trebao održati razgovore s Joeom Bidenom u Washingtonu. Oni također podvlače diplomatski nespretan stav Seula o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Iako se pridružila međunarodnim sankcijama protiv Kremlja i pružila pomoć Kijevu, Južna Koreja je prestala slati oružje, pozivajući se na domaće zakone koji zabranjuju slanje oružja u ratna područja.

No, kritičari su optužili Yoona da pokušava zaštititi južnokorejski izvoz u Rusiju, čija podrška joj je potrebna da izvrši pritisak na Sjevernu Koreju.

Ankete pokazuju da birači podržavaju Yoonov stav o izvozu oružja. U anketi koju je sproveo Gallup Korea u junu prošle godine, većina Južnokorejaca je rekla da bi vlada Ukrajini trebala pružiti samo nesmrtonosnu pomoć.

Anketa je pokazala da 72% kaže da bi pomoć trebala biti ograničena na medicinsku, hranu i drugu nevojnu pomoć, dok je samo 15% reklo da bi Seul također trebao poslati oružje u Kijev.

federalna.ba/The Guardian