Ruski zahtjevi i dalje na čekanju

Ovosedmični tripartitni razgovori u Ženevi, Briselu i Beču o sigurnosnim zahtjevima Rusije – očekivano nisu urodili konkretnim dogovorom. Čak se mogla primijetiti stanovita doza nervoze kod ruske delegacije tokom prvog sastanka sa američkom stranom u Ženevi. Stalno rusko ponavljanje da se mora zaustaviti širenje Alijanse na Istok naišlo je na horsko odbijanje zapadnih saveznika. Stoga ne čudi da je Kremlj usred razgovora započeo još jednu vojnu vježbu nedaleko od granice sa Ukrajinom, ali je otišao i korak dalje – Rusija je zaprijetila da ne isključuje raspoređivanje svojih vojnika u Venecueli i na Kubi zbog porasta napetosti sa Sjedinjenim Državama.

Sastanak zvaničnika SAD i Rusije u Ženevi nije doprinio približavanju stavova dviju strana u vezi sa Ukrajinom i pitanjima evropske sigurnosti jer je Moskva ponovila zahtjeve koje Vašington smatra neispunjivim. Šefica američke delegacije i zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman je rekla nakon razgovora sa ruskim predstavnicima da su SAD bile nepokolebljive prema sigurnosnim prijedlozima ruske strane koji nisu prihvatljivi. Navela je da nisu dozvolili da se zatvara politika otvorenih vrata Sjevernoatlantske alijanse tokom razgovora sa predstavnicima Rusije u Ženevi.

"Učinićemo ono što moramo da bismo odvratili Rusiju od preduzimanja bilo kakvih poteza koji bi bili štetni po Ukrajinu. Ukoliko to učine, platit će enormnu cijenu, koja će ih zaista uvjeriti da to ne čine."

S druge strane, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji je predvodio rusku delegaciju, ocijenio je da su razgovori bili složeni i veoma profesionalni te dodao da su potrebni kompromisi.

"Svojim kolegama smo objasnili da niti planiramo, niti namjeravamo, citiram, "napasti Ukrajinu". Sva djelovanja koja se tiču vojne spreme oružanih snaga se izvršavaju unutar naše nacionalne teritorije."

No, u analizama pregovora jedino se pozdravlja činjenica da je do njih došlo, te se ističe da se stavovi dviju strana nisu promijenili ni za milimetar.

"U konačnici ne možemo voditi pregovore u kojima puška ne samo da je uperena Ukrajini u glavu, već je napeta i spremna da opali. Pregovori koji se vode u takvim okolnostima obično ne dovode do dugotrajnih dogovora", rekao je Ivo Daalder, predsjednik Vijeća za globalna pitanja u Chicagu i bivši predstavnik SAD-a u NATO.

Thomas Greminger, direktor Centra za sigurnosnu politiku u Ženevi, kaže: "Važno je pronaći mjere koje omogućuju obnavljanje povjerenja u kratkoročnom smislu. Mislim da su to mjere na polju smanjenja vojnog rizika i to bi im dalo vremena da se uhvate u koštac sa suštinskim problemima."

U drugoj rundi razgovora u Briselu, prvi put je nakon dvije godine održan sastanak Vijeća NATO-Rusija, no ni on nije donio nove pomake o pitanju sigurnosti na ukrajinsko-ruskoj granici. Naime, gomilanje ruskih trupa blizu ukrajinske granice, NATO i saveznici vide kao pripremu za invaziju na tu zemlju, što Rusija odbacuje ističući da odgovara na agresivno i provokativno ponašanje NATO-a i Ukrajine.

"Rusiju smo pozvali da se suzdrži od agresivnog pokazivanja sile i zlonamjernih aktivnosti, te da se pridržava međunarodnih obaveza i obećanja. Naš dijalog je težak, ali još više neophodan", istakao je glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

Upozorivši na stvarni rizik od novog sukoba u Evropi, NATO bi, kaže Stoltenberg, mogao rasporediti dodatne trupe kao pomoć istočnim saveznicima ako Rusija ponovo upotrijebi silu protiv Ukrajine.

"Ako se NATO odluči za politiku odvraćanja Rusije, odgovorit ćemo mjerama kontraodvraćanja. Na politiku zastrašivanja, odgovorit ćemo istom mjerom. Ako budu tražili slabe tačke u našem odbrambenom sistemu, mi ćemo tražiti njihove. To nije naš izbor, ali nemamo druge opcije ako ne okrenemo ovaj opasan tok događaja", naveo je zamjenik ministra vanjskih poslova Rusija Aleksandar Gruško.

Kada je riječ o mogućem članstvu Ukrajine u NATO savezu, vrata Alijanse su, poručeno je u Briselu, otvorena i svaka zemlja ima pravo birati svoj put.

"Zajedno, Sjedinjene Države i naši NATO saveznici smo jasno rekli da nećemo zatvoriti vrata NATO-ovoj politici otvorenih vrata, politici koja je uvijek bila centralna za NATO savez", dodala je Sherman.

"Situacija je, u pogledu paneuropske sigurnosti i naših nacionalnih interesa, dostigla kritičnu tačku i ne možemo je dalje samo odgađati. Pitanja koja nas zabrinjavaju traže konkretne odgovore. Ne pregovaramo s pozicije sile, nema i ne može biti mjesta za bilo kakve ultimatume", kazao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Tripartni razgovori o Ukrajini i ruskim sigurnosnim zahtjevima okončani su u Beču pod okriljem Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju.

Zbigniew Rau, ministar vanjskih poslova Poljske i predsjedavajući OSCE-a, je rekao:„Nije riječ o problemu između jedne ili dvije zemlje, već nečemu što predstavlja prijetnju stabilnosti i sigurnosti evropskog sistema koji se izgrađivao više od tri decenije.''

Upravo ova činjenica je proizvela najmanje, za sada jedva vidljive, dvije promjene. Francuski predsjednik Emanuel Makron je poručio da se u pregovore o Ukrajini u okviru Normandijskog formata trebaju uključiti i Sjedinjene Američke Države, što do sada nije bio slučaj. Podsjećamo, u tom formatu su Ukrajina, Rusija, Njemačka i Francuska postigle sporazum u Minsku 2014. godine te zasutavile rat na istoku Ukrajine. I druga, vrlo bitna promjena, koja se neće pretjerano dopasti Moskvi, je da su Evropljani odlučili  dodatno unaprijediti saradnju i koordinaciju sa Amerikom kako bi se zajednički suočili sa sigurnnosnim izazovima.

„Naša pozicija ostaje nepromijenjena. Bilo kakva dalja agresija protiv Ukrajine nosiće velike posljedice i skupo će koštati Rusiju. Ovdje nije riječ samo o Ukrajini. Angažovani smo na raspravi o evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i kada je riječ o tome Evropska unija će izraziti kako zabrinutost, tako i određene prijedloge.", naveo je Josep Borrell, šef evropske diplomatije.

Florence Parly, ministrica odbrane Francuske, kaže:„Dijalog jeste način da se umanje tenzije, ali kao Evropljani spremni smo preuzeti svoju odgovornst i odvagati masivne posljedice za Rusiju, ukoliko se usudi izvesti napad na Ukrajinu.''

Suočena sa poprilično tvrdim stavom zapadnoih saveznika, Rusija je potegnula za još jednom vojnom vježbom, a zamjenik šefa ruske diplomatije Sergej Rjabkov je poručio kako nije isključeno da Moskva pošalje svoje vojnike u Venecuelu i na Kubu. Naravno, to je još jedan pokušaj discipliniranja Amerikanaca, čemu treba dodati i vrlo oštru reakciju na prijedloge nekih Demokrata u američkom Kongresu da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu treba uvesti sankcije.

"Naravno, izjave o paketu sankcija koje su pripremile Demokrate u Senatu, kao i pregovori koji se vode istovremeno su pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu. To što rade je besmisleno. Riječ je o sankcijama, koje, uzimajući u obzir neizbježan adekvatan odgovor Rusije, zapravo predstavljaju inicijativu za prekid odnosa između naše zemlje i Sjedinjenih Država", dodao je Peskov.

Mnogi analitičari ističu da je Putin majstor pregovora  i da uvijek dobije ono što želi, međutim, sedmica razgovora iza nas pokazala je da, za sada, zapadni saveznici nisu pokazali niti jednu pukotinu prema ruskim zahtjevima, a uz to su iskazali neophodnu volju za iscrpljujuće, maratonske pregovore što ne ide u prilog Rusiji koja je već ranije zauzela stav da konačni odgovor druge strane očekuje do kraja ovog mjeseca. No, kako stvari stoje, moraće taj rok dobrano pomjeriti.

federalna.ba