RUSAG BOSANSKI - Arhitektura srednjovjekovne Bosne - 17.epizoda

Srednjovjekovni bosanski čovjek je svoje umijeće i osjećaj za estetiku ispoljavao u arhitekturi kao jednoj od grana umjetničkog djelovanja. Vještine domaćih i stranih arhitekata najbolje se mogu vidjeti u fortifikacijskom graditeljstvu na tvrdjavama, zidanim sakralnim objektima, crkvama, samostanima, mauzolejima, kao i na svjetovnim gradjevinama poput palača i vladarskih rezidencija.

Najvažniji arhitektonski objekti u srednjovjekovnoj Bosni su utvrdjeni gradovi čije je projektovanje bilo poseban izazov za arhitekte toga doba, prije svega zbog prirode terena. Velike visine, provalije, hridi, mjesta su na kojima su nicali naši utvrdjeni gradovi i to i danas izaziva divljenje. Dovoljno je samo pogledati Bobovac, tačnije njegove ostatke, gdje su se bukvalno ravnale i tesale stijene u ravnu površinu.  Jedan utvrdjeni grad imao je svoje tornjeve, bedeme,  donžon kulu, cisterne za vodu, kapelicu.. Najveće i najbogatije gradove gradili su majstori klesari iz Dubrovnika, Splita i drugih primorskih gradova. Mnoge informacije iz starih arhiva upućuju na to da su mladići iz Bosne odlazili u primorske gradove na izučavanje zidarskog i klesarskog zanata. Poznato je i to da je većina objekata u srednjovjekovnoj Bosni stilski pripadala onome što se u arhitekturi zove medjunarodna gotika.

Kroz ovu epizodu vodi nas magistar historije Dražen Janko.

Urednica i autorica serijala Sanda Novosel.

Otvoreni program